Vlada Republike Hrvatske se nastojala umiješati u predmet, tvrdeći da imaju pravo na miješanje koje im daje Ustav Republike Hrvatske kao i potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Evropski sud za ljudska prava odbrio je zahtjev Hrvatske da podnese pismene komentare i da se time umješa u slučaj na sudu koji je ranije pokrenuo zastupnik DF-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Zlatan Begić.
U hrvatskom zahtjevu se navodilo kako Begićeva apelacija dovodi u pitanje izborni i zakonodavni sistem BiH određen Aneksom IV Dejtonskog sporazuma. Begićeva apelacija je tražila otklanjanje nejednake vrijednosti glasa prilikom odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Vlada Republike Hrvatske se nastojala umiješati u predmet, tvrdeći da imaju pravo na miješanje koje im daje Ustav Republike Hrvatske kao i potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Sporazum i Aneks IV (koji je njegov sastavni dio) potpisani su u Parizu 1995. godine. Jedna od potpisnica Sporazuma bila je Republika Hrvatska, koju predstavlja predsjednik Republike Hrvatske. U skladu sa odredbama Dejtonskog sporazuma, potpisnici su garanti da će se sporazum poštovati i ostati na snazi”, navodi se.
S druge strane, hrvatska vlada se u svom zahtjevu pozivala i na svoj Ustav koji je u članku 10. obavezuje na brigu i zaštitu hrvatskog naroda u drugim državama.
Odluka Evropskog suda za ljudska prava sa sjedištem u Strazburu predstavlja još jednu u nizu potvrda neodržive argumentacije Hrvatske da ona predstavlja garanta Dejtonskog sporazuma, i još bitnije, da joj Dejtonski sporazum, ili bilo koji interni dokument njenih institucija, dozvoljava da interveniše u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
(oslobodjenje)
