Ovakvim prijedlogom Izmjena izbornoga zakona BiH građani, u ovom slučaju svi Hrvati, nemaju jednaka prava pred zakonom, ukoliko se usvoji ovakav prijedlog.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornoga zakona BiH koji je usvojen u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine je diskriminatoran i u suprotnosti je Ustavu FBiH kao i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, prema kojima bi svi trebali biti jednaki pred zakonom, poručuju iz Hrvatske stranke BiH.
Ovakvim prijedlogom Izmjena izbornoga zakona BiH građani, u ovom slučaju svi Hrvati, nemaju jednaka prava pred zakonom, ukoliko se usvoji ovakav prijedlog.
Članak 7. Ustava FBiH kaže „Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.“
Ako pogledamo tabelu u kojoj su prikazani podatci o popisu stanovništva vidimo da je najveći broj Hrvata prognan ili raseljen na prostorima Središnje Bosne i Posavine te temeljem ovoga možemo zaključiti komu više odgovara da se primjenjuje popis iz 2013. godine a ne onaj iz 1991., kako je predviđeno Ustavom FBiH.
Nismo čuli da se traži izmjene Ustava FBiH ali smo mogli čuti i vidjeti da se na mala vrata pokušava primjenjivati popis iz 2013. godine, koji nekima više odgovara. Ustav FBiH predviđa da se za sve izračune koristi popis iz 1991. godine, u tom slučaju Srednjobosanska županije bi trebala birati četiri, Zeničko-Dobojska tri izaslanika a pozitivna diskriminacija bi trebala dati prednost prostorima gdje Hrvati nisu u većini i da biraju više izaslanika a ne manje kako to predlažu. Sukladno HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornoga zakona BiH, za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, devedeset tisuća Hrvata može ostati kod kuće jer će, prema njihovom prijedlogu, odlučivati samo prvih pet županija iz gore navedene tabele. Imamo li svi jednaka prava?”, poručuju iz HS BiH
Zaključuju da ako se, kojim slučajem, ovakav prijedlog izmjena Izbornoga zakona i usvoji možemo “ponovno očekivati tužbe prema Europskom sudu za ljuska prava i ponovno se vriti u krug oko presuda, koje nećemo moći realizirati.
“Može li se na lošim temeljima izgraditi stabilna i prosperitetna europska država ili su potrebne korjenitije promjene kako bismo napokon prestali govoriti o entitetima i odcjepljenjima te počeli voditi brigu o svakom čovjeku koji živi u zajedničkoj nam domovini Bosni i Hercegovini”, pitaju iz HS BiH.
