Nije neuobičajeno da Evropsko vijeće ne prihvati preporuke Evropske komisije. Upravo zbog toga Sjeverna Makedonija već 17 godina čeka početak pregovora o članstvu u EU
Na konferenciji čelnika šest država zapadnog Balkana i predsjednika ili premijera 27 članica Evropske unije nije predviđeno davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini.
Kako saznaje Politicki.ba, skup koji počinje 23. juna u 9:30 minuta, bit će prilika da se “podvuče crta” pod dosadašnje učinke reformi i razgovara o daljim planovima balkanskih čelnika, te propita stanje u vezi s agresijom Rusije na Ukrajinu.
Srbija će se, opet, naći pod pritiskom da uvede sankcije Rusiji.
“Zapadni Balkan je bitan Evropskoj uniji i Evropska unija je bitna zapadnom Balkanu”, stoji u pismu koje je članovima vrhovnog organa EU uputio predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.
On je naveo i nemuštu rečenicu da “mi moramo, stoga, obnoviti energiju procesa proširenja i napredovati u integriranju naših zapadnobalkanskih partnera”.
Susret lidera EU i Balkana trebao bi trajati nekih pet sati.
Nakon toga se Evropsko vijeće okreće drugim temama, od kojih je najvažnija davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji.
Naravno da će se na Vijeću raspravljati i o tome da li BiH dati isti ili sličan status.
Slovenija, Austrija, Mađarska i Poljska izjasnile su se da se takav korak treba napraviti.
Kancelar Austrije Karl Nehammer rekao je da je njemu nezamislivo da Ukrajina dobije status kandidata za ulazak u EU, ali ne i BiH.
Sličnu poziciju ima i premijer Slovenije Robert Golob i predsjednik te države Borut Pahor.
Dvije najutjecajnije države EU – Njemačka i Francuska nisu se očitovale.
Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke, nakon što je Evropska komisija objavila mišljenje u kojem preporučuje davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, napisala je da se i zapadni Balkan treba dublje integrirati u Uniju i da blok od 27 država mora napustiti konsenzus u pitanjima vanjske politike.
Neki su to interpretirali kao poruku da se prvo EU mora reformirati, da bi se onda moglo raditi na sređivanju zapadnog Balkana.
Takav stav posebno glasno zastupa Francuska.
Podržala ga je i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
I ona je zatražila da se jednoglasje na pitanjima vanjske politike (dakle i proširenja) ukine.
U intervjuu za grupu medija u Briselu, međutim, istakla je da ne vjeruje da se ta reforma može desiti ni skoro ni brzo.
Iako, dakle, briselski zvaničnici nisu planirali davanje statusa kandidata i za BiH, u teoriji je moguće da se to desi.
Evropsko vijeće vrhovni je organ EU. Ono odlučuje i o kandidatskom statusu, te daljim koracima na širenju EU.
Evropska komisija je već u više navrata, na primjer, davala preporuke da se ukine vizni režim Kosovu i da se otvore pregovori s Sjevernom Makedonijom, koja to čeka od 2005. godine i Albanijom, koja kandidatski status ima već osam godina.
Lideri 27 država EU se svo to vrijeme nisu među sobom mogli usaglasiti i tri zapadnobalkanske države tapkaju u mjestu.
Očekuje se da će oni, ipak, podržati preporuku Evropske komisije za Ukrajinu i Moldaviju.
U teoriji, moguće je da se kompromisno BiH da neka vrsta uslovljenog kandidatskog statusa. Uslovljenost bi se ticala zahtjeva da se usvoje zakoni o javnim nabavkama, sukobu interesa i VSTV-u, kako bi se dobio kandidatski status.
Kako smo više puta istakli na ovom portalu, sam kandidatski status ne znači nešto bitno. “Bitnost” počinje kada krenu pregovori o pristupanju i krene se s otvaranjem poglavlja.
Uvijek se otvaraju prvo najteža – poglavlja o vladavini prava. Ona se zadnja i zatvaraju.
Tek, zarad “mira u kući” Evropsko vijeće moglo bi “progledati kroz prste” BiH i odobriti joj uslovljeni kandidatski status.
Slično je urađeno u prijedlogu Evropske komisije, nakon aplikacije Gruzije.
Ova država dobila je set zahtjeva koje mora ispuniti da bi dobila status kandidata.
Ukrajina i Moldavija, s druge strane, dobile su kandidatski status bez uslova, ali su i Kijev i Kišnjev sasvim jasno upozoreni da bi ga mogli izgubiti ako izostanu tražene reforme.
Susret čelnika šest zapadnobalkanskih država i lidera 27 članica EU, stoga, mogao bi biti za BiH novi iskorak na putu koji već predugo traje i još uvijek ne vodi nigdje.
(politicki.ba)