Do održavanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini ostalo je malo više od tri mjeseca. Postavlja se pitanje da li će SNSD, i da ponovo dobije funkciju člana Predsjedništva BiH biti u stanju ostati dio vladajuće većine u Vijeću ministara pa čak i da ostvari identičan rezultat kao na Općim izborima 2018. godine.
Zanimljivo je da članovi Predsjedništva BiH nemaju pravo veta prilikom imenovanja mandatara Vijeća ministara što u trenutnim političkim okolnostima predstavlja veliki izazov za Dodika, ali posljedično i predsjednika HDZ-a Dragana Čovića.
Po Ustavu BiH dovoljno je da većina u Predsjedništvu BiH ne podrži imenovanje mandatara da bi odluka otišla na potvrđivanje u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zaobilazeći Dom naroda PS BiH.
U normalnim okolnostima takva opcija ne bi bila korištena, međutim, Dodik je stajući otvoreno na stranu Moskve, u najvećoj političkoj krizi od Drugog svjetskog rata, navukao na sebe nepovjerenje najznačajnijih država Zapada. Kao proruski čovjek on nije prihvatljiva opcija Washingtonu i Briselu, što znači da će biti iskorištene sve mogućnosti da ga se istisne iz vlasti.
Ta mogućnost ispadanja SNSD-a iz vlasti stvara nervozu i kod Čovića, što je potvrdio današnjim izjavama, a koji bez ove stranke ne bi imao dovoljno manevarskog prostora da vodi identičnu destruktivnu politiku kao u posljednje četiri godine.
Šta je prijetnja SNSD-u
Sve i da SNSD dobije člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, opozicija ima mogućnost da ovu stranku izbaci iz Vijeća ministara kroz Predstavnički dom BiH.
Ostvari li opozicija u RS-u identičan rezultat kao na prethodnim Općim izborima, to jeste dobije li minimalno pet od 14 zastupnika iz Republike Srpske u Predstavničkom domu, SNSD-u prijeti gubitak vlasti. Odnosno, sa njihovih pet ruku je moguće proći entitetsko glasanje u ovom domu.
Izlaz za Dodika bi bio da kandidat HDZ-a uđe u Predsjedništvo BiH zajedno sa SNSD-ovim i onemogući izbacivanje SNSD-a iz Vijeća.
Ulazak HDZ-ovog i SNSD-ovog kandidata značio bi siguran nastavak političke agonije i naredne četiri godine ili do ispunjavanja ciljeva predstavnika ove dvije stranke.
Međutim, ukoliko bi se na mjestu člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda našao Željko Komšić, Dodik bi bio u problemu.
Dodik je sam sebe diskvalifikovao i u svijetu, i u Srbiji
Dodik je posljednjih nekoliko godina, a naročito posljednjih mjeseci sav politički kapital uložio na Moskvu, što ga čini ne samo nepoželjnim većini zapadnih zemalja već, sudeći po signalima koji dolaze iz susjedstva i Beogradu.
Iako se mjesecima trudio da u javnosti istakne da Bosne i Hercegovina nije Rusiji uvela sankcije, srbijanski tabloid Informer je nakon što se Dodik sastao s Putinom napisao da je sam predsjednik Rusije potvrdio da je BiH uvela sankcije. Takva vijest mogla bi se protumačiti kao pokušaj Aleksandra Vučića da oslabi predsjednika SNSD-a.
Očekivati je da međunarodna zajednica, nakon svega što se desilo u posljednje vrijeme, prihvatiti svaku opciju koja će značiti izbacivanje Dodika, makar iz Vijeća ministara, po cijenu da takva vlast bude nefunkcionalna.
(klix.ba)
