“Pravo je čudo da se neko usudio dati imena iz daleke mračne prošlosti. To je jedna velika sramota za Mostar. Ima puno znamenitih Mostaraca koji zaslužuju da uđu u popis mostarskih toponima, ulica, trgova, avenija”, kazao je Kajtaz.
Analitičar Faruk Kajtaz govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o najnovijim događajima u Mostaru, komentirao izglede kandidatkinje HDZ-a BiH za člana Predsjedništva BiH Borjane Krišto na predstojećim Općim izborima u BiH, te ukazao na goruće probleme u Gradu na Neretvi.
Kako komentirate odabir HDZa –Borjane Krišto za kanditata za člana Predsjedništva BiH na predstojećim Općim izborima u BiH, je li Krišto svjesno „žrtvovana“ na izborima kako Čović ne doživio težak poraz?
To je bio logičan izbor, s obzirom da je gospodin Čović svjestan da na izborima i nema nekih šansi. Osim toga, on je već ranije doživio težak poraz u pokušaju izmjena Izbornog zakona u BiH i zapravo se trebao natjecati prema zakonu kojeg je negirao i nazivao diskriminatorskim prema Hrvatima u BiH. Čovićeva pojava na listama bi dodatno animirala birače probosanskih političkih opcija. Oni bi imali još više motiva, ne da glasaju za nekoga određenog – nego protiv Čovića. Gospođa Krišto je isturena kao žena koja se dugo bavi politikom. Njezine izborne šanse nisu velike, osim ukoliko ne dođe do neke preraspodjele biračkog tijela probosanske orjentacije unutar ova tri jaka kandidata.
Koliko su se stvari u Mostaru promijenile dolaskom gradonačelnika Marija Kordića iz HDZ-a BiH. Što je s gorućim problemima poput odlagališta na Uborku?
-Možemo reći da se u Mostar vratila vlast. Mnogo toga se radi, mnogo projekata je pokrenuto. I taj famozni projekat parkiranja se pokrenuo s mrtve tačke. Dosta to ide trapavo. Ima različitih najava da se gradi dvorana, olimpijski bazen, sve je to divno i krasno, no trebalo bi se malo pozabaviti i tvornicama i stvaranju privrednog okruženja. Što se tiče deponije Uborak, koja datira iz 60-ih godina prošlog stoljeća, i jedni i drugi su na neki način u pravu. I oni koji traže zatvaranje i oni koji su protiv. Problem je gdje naći drugu lokaciju, to je veliki problem koji će biti teško riješiti. No, bez obzira na sve političke probleme, Mostar je prodisao, počeo je funkcionirati kao normalan grad, ali ima još puno toga da se uradi.
Najbolja bh. plivačica Lana Pudar ponovno je ostvarila fenomenalan rezultat na Mediteranskim igrama. Zašto Mostar nema olimpijski bazen?
-Zato što nema ni dvoranu. Čak i za nekih dobrih vremena, kada je grad imao 20-30.000 radnika zaposlenih u industriji, kada je bilo više novca, ta famozna dvorana je bila nedosanjani san. Imali smo otvoreni olimpijski bazen koji je u međuvremenu promijenio i vlasnika, pa danas više nije bazen namijenjen za sportove. Pokrenuta su dva velika projekta, Vlada FBiH je obećala, a bit će tu i kreditnih sredstava, nešto sredstava i od Grada Mostara. Mostar je najveći grad u ovom dijelu BiH, ima dosta talenata ne samo u plivanju nego i u drugim sportovima. Znamo da su neki od najvećih sportista iz Mostara morali graditi svoju karijeru u drugim gradovima jer Mostar nije imao dvoranu. Da li bi Mostar i u košarci bio prepoznatljiv da je imao dvoranu? Ja mislim da bi.
Kako je moguće da za fašističko divljanje na Partizanskom groblju još uvijek nema odgovornih?
-To je priča koja se vuče godinama u kojoj se stalno igramo lopova i policajaca. Kao napravi se nekakva istraga, uopštena i bez puno detalja. Istraga traje, pa se nakon nekog vremena zaboravi. Partizansko groblje se obnovi i uredi, pa to potraje neko određeno vrijeme, a onda se nakon nekog vremena ponovi dogodi incident. Laganu nadu donijelo je Gradsko vijeće koje je osudilo akt rušenja Partizanskog groblja u Mostaru. Ali će trebati uraditi nešto konkretnije, ne samo u Mostaru, nego i na razini države BiH. Ovdje se radi o kulturno-umjetničkom spomeniku na otvorenom prostoru tako velikog arhitekte kao što je bio Bogdan Bogdanović, bez obzira na njegovu ideološku pozadinu, zašto je i kada građen i šta simbolizira. Takvim spomenikom bi se svaki grad u regiji ponosio.
Postoji li racionalno objašnjenje za neglasanje o ukidanju ulica u Mostaru nazvanim po ustaškim dužnosnicima?
-I oko toga je na Gradskom vijeću postignuta neka suglasnost. Sad imamo komisiju koju čine i predstavnici Klubova naroda, između ostalog i gospodin Milivojević iz SNSD-a. Oni bi trebali da za mjesec dana riješe to pitanje i predlože imena koja bi trebali zamijeniti sramna imena iz vremena NDH. Pravo je čudo da se neko usudio dati imena iz daleke mračne prošlosti. To je jedna velika sramota za Mostar. Ima puno znamenitih Mostaraca koji zaslužuju da uđu u popis mostarskih toponima, ulica, trgova, avenija. Možda je to dobar početak da se krene s opsežnom rekonstrukcijom te tematike u Mostaru.
Počeli smo s Čovićem, pa da s njim i završimo. Odkud iznenadna veza lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i Izraela. Ima li u svemu svoje „prste“ i izraelski poduzetnik Amir Kabiri koji je preuzeo dio Aluminija, i zdušno financira nogometni klub Zrinjski i galerije u Mostaru?
-Činjenica je da se gospodin Kabiri u kratkom vremenskom periodu nametnuo kao nezaobilazna pojava u Mostaru. Sve skupa koincidira s preuzimanjem dijela Aluminijskog kombinata i nogometnog kluba Zrinjski i otvaranjem galerije u Mostaru.
Nedavno sam čuo da je i jedna ministrica iz izraelske vlade bila u Mostaru i sastala se s gospodinom Čovićem. Bilo bi pravo čudo da taj njegov odlazak u Izrael nije na neki način povezan s gospodinom Kabirijem, koji ima jake veze na političkoj sceni Izraela. Čović pokušava da izlobira vlastito rješenje, odnosno ono što smatra da treba mijenjati u Izbornom zakonu. Izrael je mala država ali ogromna po svom uticaju u svijetu. Čović je u Izraelu najavio da će doći do promjena naziva ulica u Mostaru, i gle čuda – odjednom se to zaista događa i vijećnici HDZ-a u Gradskom vijeću dižu spremno ruke za to. Sigurno postoji veza između ovog putovanja i svega onog što se događa u Mostaru. A gospodin Kabiri, bolje reći iznajmljivač jednog dijela Aluminijskog kombinata, ima upliva u cijeloj priči.
(SB)
