U prošlosti se raspravljalo i o uvođenju zatvorenih lista u izborni proces, kao što je slučaj u Srbiji, no stručnjaci ističu kako bi i takаv model bio još jedan udar na demokratizaciju izbornog procesa u BiH

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici u srijedu trebalo bi da raspravlja o izmjenama Izbornog zakona. Te izmjene predviđaju da izborni mandati osvojeni na Opštim izborima pripadaju političkim partijama, a ne izabranom kandidatu. Prema mišljenju određenog dijela javnosti, tim izmjenama stalo bi se u kraj fenomenu tzv. “preletača” koji mijenjaju politički dres i zloupotrebljavaju volju birača.

I ovaj politički mandat izabranih dužnosnika vlasti nije mogao proći bez tzv. političkih preletača. Riječ je o praksi koja se već odavno ustalila u Bosni i Hercegovini, a njome pojednici koji su dobili povjerenje birača u okviru jedne političke stranke, napuštaju tu stranku, prelaze u drugu ili postaju samostalni. O tome bi uskoro trebao raspravljati Zastupnički dom Parlamenta BiH, a izmjene je predložio zastupnik DNS-a Nenad Nešić.

“Kao što vam je poznato i u samom Predstavničkom domu postoje “preletači”, odnosno ljudi koji su prešli iz jedne političke partije u kojoj su osvojili mandat ili prešli u drugu političku partiju, a jedan od njih je i čovjek koji je obavljao funkciju predsjedavajućeg, sada je dopredsjedavajući. Svi koji žele političku stabilnost, trebaju spriječiti ovu političku praksu preletača, odnosno papaka”, ističe Nenad Nešić.

U Parlametu BiH i ranije je bilo nekoliko prijedloga izmjena Izbornog zakona kojim se željela promijeniti postojeća praksa. Nijedan prijedlog do sada nije prošao. O ovom pitanju postoje različita mišljenja političara.

Prema postojećem zakonu mandat pripada izabranom nositelju mandata, a ne političkoj stranci. U Središnjem izbornom povjerenstvu BiH ističu kako je taj propis u skladu s EU standardima.

“Ovakav stupanj demokratičnosti je nešto što je poželjno i odgovara mišljenju Europske komisije po zahtjevu BiH za članstvo da se u Izborni zakon ugrade oni europski standardi. Vraćanje mandata političkoj stranci bi bilo nešto što narušava taj standard koji je uvriježen”, kaže član CIK-a BiH Željko Bakalar.

“Ako pitate one ljude koji se bave teorijom izbora reći će vam da je ova debata završena davno što se tiče demokratija na Zapadu. Dakle, mandat pripada izabranom zvaničniku a ne stranci. Da li je davanje mandata stranci jedno od mogućih rješenja zaista ne znam, trebalo bi o posljedicama svega vrlo dobro razmisliti, međutim ogroman problem imamo, za kojeg nemamo rješenje”, kazao je za BHRT politički analitičar Adnan Huskić.

“Trenutno predloženo rješenje gdje bi mandat pripadao stranci, je najgore moguće rješenje, jedino koje je gore od od ovog trenutnog. Takvim potencijalnim rješenjem bi se u BiH zapečatila paritokratija, vrh partija bi imao nevjerovatnu moć, i ta moć bi bila izraženija nego sada. Mi smo već paritokratsko društvo, a to bi uradilo jednu katastrofalnu nadgradnju i završio bi proces demokratizacije u BiH”, smatra Stefan Blagić iz Udruženja građana Restart Srpska.

Od općih izbora 2018. godine u BiH status “preletača” ima više od 60 zastupnika na kantonalnoj, entitetskoj i državnoj razini. Prema podacima Udruženja “Restart Srpska” u Narodnoj skupštini RS u jednom mandatu čak trećina saziva promiјеnila je stranački dres.

(SB)