Profesor filozofije i studija holokausta i genocida govori o tranzicijskoj pravdi na našim prostorima
Profesor filozofije i studija holokausta i genocida na državnom univerzitetu Southern Connecticut i član UO Programa studija genocida Univerziteta Yale prof. dr. David Pettigrew kaže za Oslobođenje da je “poricanje genocida u RS-u, kao i u Srbiji, nastavak genocida od ‘92. do ‘95”.
RUSKI I SRPSKI SVIJET
– Projekt je bio da se izvrši genocid ne samo u Srebrenici nego na cijeloj teritoriji RS-a. Međunarodna zajednica mora da prepozna da ovi ciljevi iz 90-ih još nisu završeni iz perspektive RS-a i Republike Srbije. Nisam rekao, ali mislim da međunarodna zajednica nije shvatila ozbiljno te namjere 90-ih godina i da međunarodna zajednica ni sada ne daje dovoljno pažnje tim ciljevima. Čuo sam za novu izjavu ministra unutrašnjih poslova Republike Srbije u vezi sa ostvarenjem srpskog sveta. Ja se nadam da možemo podići svijest i ohrabriti međunarodnu zajednicu i administraciju SAD-a da reaguju na nastavak te ideologije. Nadam se da će oni sada posvetiti više pažnje zbog tog spoja ruskog svijeta sa srpskim svetom, kaže Pettigrew, koji je i član Bosansko-američkog centra za istraživanje genocida iz Chicaga.
Prof. Pettigrew je i član Radne grupe za BiH, koja je slala pisma međunarodnim zvaničnicima i apelovala za donošenje zakona o zabrani negiranja genocida. Boravio je 11. jula u Srebrenici. Sa profesorom Pettigrewom u Potočarima bila je i članica Radne grupe za BiH Vildana Bijedić, magistrica nauka i jednog iosnivačica Fondacije Mandala Academy
– Za mene je bilo važno da budem tu prisutan sa porodicama, da odam počast i poštovanje žrtvama. To je moj skromni cilj. Mislim da je važno da budemo tu sa ljudima na licu mjesta. Uzeo sam ljiljan i stavio ga na spomen-obilježje u Potočarima, a onda sam otišao u prostor sa gostima. Prva osoba koju sam vidio bila je Munira Subašić, koja me je podsjetila na svoju borbu za istinu i pravdu, govori nam Pettigrew
Ističe da mu je velika čast da uopšte ima priliku da radi sa ljudima iz BiH, sa ljudima koji su preživjeli genocid i koji se i dalje bore za istinu i pravdu u BiH.
– To je za mene veliki primjer ljudskog otpora, pogotovo u atmosferi koju definišu poricanje genocida, govor mržnje. I 2011. godine sam bio u Srebrenici kako bih pokazao moj dokumentarac. I oni su pokušali da potisnu moj film. Tada sam upoznao Muniru i dala mi je ovaj cvijet. To mi je bilo najveće priznanje, koje jako cijenim i dan-danas, naglašava on.
Upitan kako vidi BiH u narednim godinama, prof. Pettigrew odgovara: “Nadam se da će međunarodna zajednica prepoznati potrebu za više odlučnih intervencija, počevši sa strateškim korištenjem bonskih ovlasti, što bi moglo uključivati uspostavu posebne kancelarije tima za tranzicijsku pravdu koji bi imao zadatak da transformiše kulturu i da bude medijator za te podjele. Posebno, trebalo bi podići i memorijalna obilježja u mjestima kao što je Omarska i ukloniti obilježja posvećena zločincima. To je specifičan primjer šta se trebalo uraditi.”
Ističe da je zanimljiva ideja visokog predstavnika o jedinstvenom programu u školama, te jednom udžbeniku historije.
REAKCIJA DODIKA
– Ta jedna knjiga bila bi veliki doprinos, znajući da bi to bila zajednička historija. Vrijednost koju ta knjiga može imati, pokazuje i sama reakcija Milorada Dodika. Njegova reakcija je ogledalo koliko je vrijedan taj udžbenik. Pričao sam, držao sam predavanja putem Zooma, prošle sedmice i studenti su me pitali šta sam ja naučio iz invazije Ruske Federacije na Ukrajinu. Naučio sam da je važno imati svoj stav, mišljenje. I u ovom slučaju, dosta stvari o kojima pričam, npr. memorijalizacija za žrtve, glorifikacija ratnih zločina, govor mržnje… Ljudi se boje da govore o tome. Mi moramo ustati i suprotstaviti se ideji srpskog sveta, siledžijama, zlostavljačima, konfrontirati se svim prijetnjama separatista, zaključuje on
