Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, u intervjuu Faktoru, između ostalog, govorio je o protekloj turbulentnoj političkoj sedmici u BiH, odnosu između Hrvatske i BiH, odnosu između Hrvata, Bošnjaka i ostalih bh. građana,…
Novinar: U jednom od intervjua ovih dana izjavili ste da Vam je, tokom pregovora o izmjenama Izbornog zakona, od strane predstavnika međunarodne zajednice jasno poručeno da ustupcima HDZ-u “morate platiti cijenu”, kao i da “ne morate svaki put pobijediti na izborima”. HDZ-u niste popustili, a i Vi lično i SDA ste ušli u izbornu utrku, Je li to nepopuštanje razlog ljutnje i visokog predstavnika i pojedinih ambasadora u BiH posljednjih dana i njihovih oštrih poruka na Vaš račun?
IZETBEGOVIĆ: Visoki predstavnik nije bio dio tog pokušaja da se iza zatvorenih vrata u formatu Izetbegović-Čović kreiraju rješenja koja će izaći skoro u potpunosti u susret zahtjevima HNS-a. Ne mislim da je Schmidt ljut na mene, dapače, uvjerio se da ima iskrenog prijatelja u meni jer ja sam mu u SMS poruci koju sam poslao čim sam saznao za plan OHR-a veoma precizno prognozirao šta će se desiti, kakve će reakcije biti.
Sa ambasadorima je drugačije. Oni, a vjerovatno i njihovi nadređeni, su cijenili da je za Bošnjake, u situaciji koju smo u tom času imali, najbolje popustiti u odnosu na HNS, odvojiti Čovića i HDZ od Dodika, da je to cijena koju treba platiti.
Ja sam pokušao izbalansirati prijedlog, doći do rješenja. U Neumu smo bili blizu, ali se u Sarajevu išlo dalje, do neprihvatljivog. I ja sam to morao objasniti javnosti. I ta moja pojašnjenja su očigledno naljutila ambasadore.
Šta možemo, bitno je da su ta pojašnjenja informisala javnost i smirila narod.
Novinar: Premijer Hrvatske Andrej Plenković tokom posljednje posjete BiH, preciznije Mostaru i prostoru koji politički kontroliše HDZ, priznao je otvoreno da su Hrvatska stoji iza pokušaja nametanja promjena u Izbornom zakonu i Ustavu Federacije BiH. I po ko zna koji put poručio je da se moraju jačati hrvatsko-bošnjački odnosi i da je Hrvatska spremna da BiH povede u Evropsku uniju. Idu li zajedno taj otvoreni paternalizam Hrvatske u odnosu na BiH i poziv na saradnju?
IZETBEGOVIĆ: Predstavnici Hrvatske, i predstavnici Hrvata u BiH će morati naučiti da respektuju BiH, Bošnjake, Bosance i Hercegovce. Na takvim osnovama ćemo sigurno popraviti odnose. Plenković to razumije, Milanović je još u fazi “prvo sapun, zatim parfem”, ali proći će ga. Uostalom sapun kakav danas koristimo je invencija Arapa, a Sarajevo je imalo vodovod stotinama godina prije Zagreba. Isto tako, bosanskohercegovački Hrvati su naš narod, Hrvatska nije njihova matica. U BiH ne živi više od 1.000 građana porijekom iz Hrvatske, dok u Hrvatskoj živi barem milion građana porijeklom iz BiH. BiH je matica tim ljudima, a ne obratno.
Novinar: U augustu BiH bi trebao službeno posjetiti predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan. Kako ste najavli, trebalo bi to da bude trilateralni sastanak predsjednika Srbije, Turske i članova Predsjedništva BiH. Može li taj susret relaksirati odnose između BiH i Srbije i umiriti secesionističke poruke Milorada Dodika, koje, to se i ne krije, imaju jaku podršku iz Boegrada?
IZETBEGOVIĆ: Erdogan ima dobre odnose sa srbijanskim liderima, a respektuju ga i srpski lideri u BiH. On je zaista sjajan lider i diplomata.
Uvjeren sam da može pomoći u smanjenju tenzija u BiH i na Balkanu.
Novinar: Predizborna kampanja je uveliko u toku. Stranke koju sebe nazivaju građanskim okupile su se oko jednog kandidata i isključivo za bošnjačku poziciju u Predsjedništvu BiH. Oni se otvoreno pozivaju na podršku određenih krugova iz međunarodne zajednice i ne kriju razočarenje zašto niste odustali od kandidature, što su učinili Milorad Dodik i Dragan Čović. Zašto niste postupili poput Dodika i Čovića i kakav rezultat očekujte sa SDA i sebe na ozborima
IZETBEGOVIĆ: Dodik je pravio teške blokade i time ogromne probleme Bosni i Hercegovini, pridruživao mu se i Čović praveći polublokade i probleme Federaciji BiH. Ja sam činio sve da te blokade pravaziđemo i nadjačamo. Ne postoji nijedan problem sa kojim se BiH suočila u ovom mandatu, a da SDA nije imala kakav-takav odgovor na njega. Između ostalog, Pravni tim SDA je osmislio šest apelacija Ustavnom sudu koje su sve do jedne usvojene i kojima je spriječen pokušaj Narodne skupštine RS da od države BiH preotme nadležnosti u sferi odbrane, pravosuđa i oporezivanja, kao i vlasništvo nad šumama, rijekama i poljoprivrednim zemljištem. Dakle, radili smo dijametralno suprotne stvari, i naš tretman, pa i lične odluke, trebaju biti dijametralno različiti.
Naivan je pokušaj onih koji sebe nazivaju “građanskim stranakama” i ,”opozicijom”, a barem pola ih je bilo u strukturi SDA, i barem pola ministarskih pozicija u Vladi FBiH i u kantonalnim vladama ta “opozicija” zauzima i sada, da u isti koš stave one koji proizvode probleme sa onima koji proizvode rješenja.
Crno i bijelo nisu isto. Ljevičarske i građanske stranke su u ovih 27 postdejtonskih godina morale izvršiti barem minimalan prodor na teritorije kojima suvereno vladaju srpske i hrvatske stranke. Nisu učinili bukvalno ništa, sve je koncentrisano na područja u kojima žive Bošnjaci i na napad na SDA. To je sramotno i izuzetno štetno.
SDA je politički monolit sa izuzetnim zaslugama za opstanak države, prekaljeni smo u raznovrsnim vrstama borbe, a naročito u borbi nerava jer smo se suočavali sa različitima prijetnjama i pritiscima od 1992. do 2022. godine.
Ne mogu to raditi neiskusni i razmaženi političari kakve nam nudi SDP, popustiće, izgubiće se. Kao što su se izgubili kada je trebalo odbiti SNSD i njihov destruktivni prijedlog Zakona o prebivalištu. SDP je Dodiku rekao DA, umjesto da kaže NE, dobili su koaliciju sa SNSD-om na kratki period, privremeno, a Bošnjacima i Hrvatima je pozicija u RS-u degradirana trajno.
Uzevši sve navedeno u obzir, cijenim da će SDA ostvariti historijski rezultat na oktobarskim izborima, najbolji u posljednjih 20 godina.