Ideal slobode za predsjednika Izetbegovića odnosila se na sve članove bh. društva, pa i sve građane Jugoslavije”, navodi Sanjin Kodrić.

Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK ‘Preporod’, prigodnim govorom obratio se na akademiji posvećenoj 97. godišnjici rođenja rahmetli Alije Izetbegovića, prvog predsjednika nezavisne Bosne i Hercegovine, održane u sarajevskoj Vijećnici.

U svom osvrtu dotakao se životnog puta rahmetli predsjednika Izetbegovića

“Sjećanje povezuje mrtve i žive, one što su bili i one što jesu. BZK ‘Preporod’ kao najstarija kulturna organizacija Bošnjaka koja djeluje od 1903. godine imala je namjeru organizovati akademiju povodom 95. godišnjice rođenja Alije Izetbegovića još 2020. godine, u čemu nas je spriječila pandemija. Alija Izetbegović je bio jedan od nas. Porijeklom iz porodice koju je prognaničko-muhadžirski put doveo u BiH, Izetbegovićev život bio je stalna borba da se opstane ovdje”, priča Kodrić.

Opisuje da “taj jedan ljudski vijek kao da nije bio život samo jednog čovjeka, već kao da se u njemu naselila čitava historijska sudbina Bošnjaka”.

“Još od rane mladosti bio je čovjek vlastite misli koja se vodila plemenitim idealima, od kojih temeljni ideal ljudske slobode, ali i otvorenog društva i slobodnog pojedinca koji ga čini. Odmah poslije Drugog svjetskog rata suđen je i kažnjen hladnim tamničkim zidom na način koji je bio brutalan. No, ta kazna je u njemu samo još više ojačala ideale. Uprkos tim zatvorskim stegama, začinje se ono što će postati naša velika historija i zajednički državnički iskorak koji je uslijedio. Drugo Izetbegovićevo sužanjstvo bit će presudno za ostvarenje ideala slobodarsko mišljenja. Po izlasku iz tamnovanja započinje društveno-političko djelovanje Alije Izetbegovića sa njegovim saradnicima kojim kreću u put koji je bošnjački narod čekao desetljećima. Nakon historije obespravljenosti, Bošnjaci su dobili autentični politički subjekt i ostvarili se kao samosvjesni narod”, objasnio je on.

Napominje da je “SDA je bila izraz svebošnjačke političke svijesti i volje”.

“To je bio snažan poticaj da Bošnjaci postanu politički narod, jer nema naroda bez vlastite politike. Sa SDA kao prvom demokratskom političkom strankom u Socijalističkoj republici BiH obnavlja se parlamentarna demokratija, a Bošnjaci dobijaju zastupnika svojih interesa. Ideal slobode za predsjednika Izetbegovića odnosila se na sve članove bh. društva, pa i sve građane Jugoslavije”, navodi Kodrić.

Podsjetio je na riječi Alije Izetbegovića: “Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime Bošnjak, vjeru i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom i poniženjem”,

“To je svima nama poznata izjava predsjednika Izetbegovića kao nauk za bošnjački narod. I u vremenima najtežih iskušenja shvatao je kompleksnost BiH iz više uglova. To potvrđuje njegova izjava o unutrašnjem biću BiH: ‘Bosna nije samo parče zemlje na brdovitom Balkanu. Za mnoge od nas Bosna je ideja, san o zemlji na razmeđu svjetova, na velikoj granici između Istoka i Zapada. To je zemlja više vjera i nacija, pa stoga i zemlja tolerancije, gdje svako može da misli i vjeruje kako želi, gdje ne smije biti nasilja nad čovjekom i gdje neće biti nepravde. To je bio naš san o Bosni i samo takva Bosna može da postoji i opstane'”, rekao je Kodrić.

Zaključio je da “upravo takvog predsjednika danas se sjećamo u ovoj zemlji u kojoj težimo jednakom društvu bez ikakvih razlika”.

(SB)