Jer volimo Srpsku, glasit će odgovor Milorada Dodika i ostalih kandidata SNSD-a na Općim izborima u Bosni i Hercegovini na pitanje birača šta nudite. Uprošteno kazano i ne nude ništa, pa ni slogan nije mogao bolje ispasti. Jer, šta će SNSD i Dodik ponuditi ljudima koji njihovo vladanje trpe već duže od decenije. Osim što će im reći da iz ljubavi prema “Srpskoj” što je SANU inačica za bh. entitet Republika Srpska, prodaju ono što je još ostalo da se proda po bagatelnim cijenama.

Jer teško je objasniti o kakvoj je to ljubavi riječ kada se Mađarima prodaje koncesija, a da se ugovor krije ko zmija noge. Za neupućene kratko podsjećanje – Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) odbila je zahtjev Transparency International u BiH (TI BIH) da dostavi ugovor kojim je omogućeno mađarskoj kompaniji Lugos Renewables (LREN) da preuzme 70 odsto vlasništva nad javnim preduzećem „Solarna elektrana Trebinje 1“. Ovim ugovorom mađarski investitor bez javnog nadmetanja došao je do koncesije za izgradnju solarne elektrane pod uslovima koje ERS ne želi da objavi javnosti.

Još teže će SNSD i Dodik objasniti tu ljubav ljudima koji preživljavaju i žive na najnižem standardu od svih sa kojima su bili sunarodnjaci u raspaloj Jugoslaviji. Poprilično je teško objasniti zašto su tako niske penzije, male plate, zašto omladina bježi glavom bez obzira, otkud toliko kriminalaca u sigurnosnim redovima, gdje su putevi i sva čuda koja su im obećana prije četiri, osam ili 12 godina. Nema te ljubavi prema “Srpskoj” koja može pokriti sav kriminal i nerad.

Još teže će i SNSD i Dodik objasniti Srbima izvan manjeg entiteta gdje su oni u njihovom sloganu. Jer njih nema ni u sloganu ni u politici, Dodik ih je poništio s nulom, baš kao i njegov partner Dragan Čović Hrvate u RS.

Ali, šta li će tek Branislav Borenović odgovoriti onima koji žele glasati za PDP na pitanje “od koga da brane RS”. A baš su tako PDP i Borenović zamislili svoju kampanju, da glasove skupe na sloganu “Republika Srpska mora da se brani”. Nit kreativno nit pametno. Vučić se uvuko u PDP-ove kreatore. I ako zanemarimo punu definiciju pojma “braniti” ispade da će PDP i Borenović morati u odbranu RS od kriminala i korupcije u režiji Dodika i SNSD-a koji to rade jer vole “Srpsku”. Budi Bog s nama, reći će stariji Srbi, i sami u nevjerici kakve političke padobrance gledaju.

Dakle, na pitanje birača kako da prirodna bogatstva legalnim putevima pretvore u dobrobit svih koji žive u RS, Borenović će odgovarati mi moramo braniti RS. Na pitanje od koga neće imati odgovor, baš kao što odgovor nema već godinama na pitanje zašto stalno gubi izbore. A izgubit će i ove, jer je sam odabrao da igra na terenu Milorada Dodika sloganima u kojma se voli, brani, čuva RS, a naroda nigdje. A baš taj narod glasa, iz nekog razloga ipak više vjeruje Dodiku, pa je izvjenso da će Borenoviću i naredne četiri godine prepustiti da smišlja kako da pobijedi Dodika i SNSD.

Ono što je prilično jasno, ni jedan ni drugi nemaju ama baš nikakvu potrebu da se brinu i zamaraju oko Bosne i Hercegovine i da u predizborni vakat definišu planove za djelovanje u njenim institucijama. I jednom i drugom je očito bitno da se dočepaju budžetskih klupa u parlamentima, pa će dalje vidjeti kako.

Valjda je samo u ovoj državi normalno da stranka koja je izrodila najveće ratne zločince poslije Drugog svjetskog rata ima normalan, politički, ekonomski slogan, okrenut ka svima. Mirko Šarović i SDS nisu u prvi plan istakli RS, već čovjeka i standard kojim živi. Njihov slogan je “Živjećeš bolje” i ma koliko upitna bila njihova sposobnost da to realizuju, barem su marketinški iskočili iz lokalne etno bare i usmjerili priču na život.

No, prilikom predstavljanja slogana predsjednik SDS-a Šarović istakao je jednu sada već partijsko tradicionalnu rečenicu u našoj državi: “Slogan je usmjeren prema biraču, građani koji budu uz nas i budu dijelili našu politiku sa nama će živjeti bolje”. Kao da do sada, u višestranačkm dobu Bosne i Hercegovine dobro nisu živjeli jedino oni bliski strankama i njihovim politikama. Ipak, SDS se u priči sloganom kroz RS izdvojio barem malo.

Žalosno je da niti jedna od tri vodeće stranke u RS nema apsolutno nikakvu potrebu da se obrati biračima izvan tog entiteta iako imaju kandidate širom države. Čini se da niti jedna od ovih stranaka nije ni blizu da se odmakne od ratnih politika svak na svome, iako će se silno truditi zauzeti vladajuće pozicije na državnom nivou.

U najkraćem, priča sloganima kroz RS bi glasila ovako – Miletovi su rasprodali i rasturili sve jer vole “Srpsku”, Borenovićevi je moraju braniti jer ne mogu osvojiti, a sa Šarovićem ćete bolje živjeti, ali samo ako ste u SDS-u