Antonyiju Blinkenu, državnom sekretaru SAD-a, senatorima i kongresmenima u SAD upućeno je pismo s prijedlogom rješenja za politička pitanja u Bosni i Hercegovini, a koje potpisuju profesori, književnici, novinari, aktivisti…
“Uz obnovljenu podršku Ruske Federacije separatistima među snagama bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, teško uspostavljeni mir u Bosni Hercegovini je opet pod prijetnjom.
Bosna se suočava s mogućnošću da Republika Srpska postane novi Donbas, kao i da se unutar države kreira treći entitet. Bosni i Hercegovini je ponovo potrebna podrška Sjedinjenih Američkih Država kako bi se izbjegao ponovni sukob. Međutim, ovaj put, etnonacionalističke ideologije podjela i diskriminacije koje su institucionalizirane i okoštale zahvaljujući Daytonu, moraju biti sistematično uklonjene iz Ustava i izbornog sistema kako bi se suprotstavilo uplivima iz Rusije, regiji donijela stabilnost i osigurao trajni mir”, navodi se u tom pismu.
Dodaje se da, bez temeljitog restrukturiranja Ustava postavljenog u Daytonu, smislena promjena za Bosnu neće biti moguća.
“Stoga mi, dolje potpisani građani i prijatelji Bosne, predlažemo dvije ključne inicijative za angažman SAD u Bosni u smjeru hitno potrebnih ustavnih i izbornih reformi. Među istaknutim potpisnicima su Azra Zornić, Jakob Finci, Dervo Sejdić, Slaven Kovačević, Zlatan Begić, David Pettigrew, Adil Kulenović, Tanya Domi, Bojan Šošić, Hazim Bašić, Samir Beharić, Azra Berbić, Vildana Bijedić, Sonja Biserko, Štefica Galić, Marion Kraske, Kurt Bassuener, Senadin Lavić, Carole Hodge, Satko Mujagić, Janusz Bugajski, Emir Ramić, Daniel Serwer i Aida Ibričević.
Prvo, podstrekavamo SAD da iniciraju i podrže proces kreiranja potpuno novog društvenog ugovora za 21. stoljeće u Bosni i Hercegovini. Umjesto komplikovanog i izuzetno skupog sistema upravljanja koji uključuje državnu vladu (Vijeće ministara), dva entiteta i deset kantona, upravljanje bi ovim bilo preneseno na bosanske općine, što bi rezultiralo u demokratskom modelu koji je više lokalno zasnovan i orijentisan na građane.
Drugo, apelujemo na SAD da ohrabre Ured Visokog predstavnika da se ustavna i izborna reforma implementiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine u skladu s relevantnim presudama Evropskog suda za ljudska prava, uključujući presudu u predmetu Zornić protiv Bosne i Hercegovine. Presude Evropskog suda su dosljedno suprotstavljene diskriminirajućem prioritiziranju konstituentnih etničkih grupa u BiH i pozivaju na demokratske reforme. Takve demokratske reforme bi značile da su svi građani u mogućnosti i imaju pravo da se kandiduju na bilo koji položaj u svojoj općini i time imaju pravo i da budu birani da svoju općinu predstavljaju u državnom parlamentu. Takva reforma bi i pomogla Bosni da ispuni uvjete za članstvo u EU.
Stoga naše pismo ministru Blinkenu predlaže temeljitu izmjenu u vanjskoj politici Amerike u pogledu reforme Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Protivimo se udovoljavanju HDZ-u, etnonacionalističkoj političkoj partiji koja ima namjeru da osigura da jedan od njenih članova biva biran u Predsjedništvo – tzv. “legitimni” predstavnik bosanskih Hrvata. Takav rezultat samo bi dodatno produbio etničke podjele i proizveo situaciju u kojoj bi dva od tri člana Predsjedništva tražila put da podrivaju suverenitet Bosne.
Podstičemo SAD da podrži stvarnu ustavnu i izbornu reformu koja bi osigurala održivu demokratsku političku kulturu u Bosni i Hercegovini. Uz internacionalna miješanja u unutrašnja bosanska pitanja od strane Hrvatske, Srbije i Ruske Federacije te uz pogoršanje društvenih podjela unutar Bosne kroz sve izraženiji govor mržnje, negiranje genocida i veličanje presuđenih ratnih zločinaca, sve dok traju prijetnje secesijom i kreiranjem trećeg entiteta, nema vremena za gubljenje”, navodi se u pismu.
(SB)
