Visoki predstavnik će, navodno, do polovine septembra nametnuti nove izmjene Izbornog zakona, a naši sagovornici tvrde da vrijeme nametanja odluke ovisi o njenom sadržaju
Nekoliko dana prije početka izborne kampanje visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ponovo je razgovarao sa opozicionim strankama o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH. Navodno bi do 15. septembra trebao nametnuti nove izmjene Izbornog zakona.
POPUNJAVANJE PRAZNINE
– Izbori su za dva mjeseca, to je razuman period, a sada raste i pritisak s moje strane. Onda ćemo vidjeti, pri tome trebaju imati na umu da ja imam izvršne ovlasti, nisam odustao od njih. Nadam se, i s obzirom na izbore, da svi žele pokazati da nešto mogu. I zato nisam potpuno bez očekivanja i bez nade, rekao je Schmidt nedavno za Deutsche Welle.
Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom i bivši član CIK-a BiH, napominje da postoji praznina u Izbornom zakonu koju visoki predstavnik može popuniti.
– Mnogo je prijedloga o načinu implementacije odluke Ustavnog suda BiH o apelaciji Bože Ljubića. Znamo da je Ustavni sud izbrisao odredbe u Izbornom zakonu o metodu, broju i načinu izbora delegata iz svakog kantona, a to je nadomješteno na prošlim izborima uputstvom koje je donio CIK. Da bi se promijenio Izborni zakon u tom segmentu, mora se voditi računa da u Ustavu jasno piše na koji način se popunjava Dom naroda iz svakog kantona, dakle, intervencije podrazumijevaju i promjene Ustava, govori Šehić, koji smatra da je moguće da visoki predstavnik već do izbora popuni prazninu.
– On zakon ne mijenja, nego ga usklađuje sa odlukom Ustavnog suda, a to može uraditi i odmah, a i nakon završetka izbora. To će onda stupiti na snagu u roku od osam dana, a onda ima dovoljno vremena i da kantonalne skupštine izaberu delegate na način kako bi to bilo predviđeno tim izmjenama i dopunama, rekao je on.
Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca 1990, kaže kako imamo različite informacije o tome kada bi visoki predstavnik mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona, ali da ipak sve, smatra on, zavisi od toga kakav sadržaj izmjena je Schmidt predvidio
– Političke izmjene Izbornog zakona, koje bi drastično mijenjale zakon u kontekstu izbora delegata ili potezi koji bi mogli dovesti do daljnjih etničkih preslagivanja, ne bi trebale ići, a razgovore o radikalnim ili tim velikim izmjenama svakako treba otvoriti nakon održanih izbora, rekao nam je Lazović.
CRVENA LINIJA
Bodo Weber, saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina, još ranije je osudio Schmidtov poziv političkim liderima na dogovor u vrijeme predizborne kampanje, smatrajući da se izborni čvor ne može riješiti nekoliko mjeseci prije izbora. Naglasio je da je maj bio crvena linija, do kada se moglo dirati u izborni sistem.
(oslobodjenje)
