Njemačka, Austrija i Slovenija su pokretači eurointegracije zemalja Zapadnog Balkana, a budućnost naše zemlje ovisi i o organizaciji i rezultatima izbora
Uoči samita Brdo-Brijuni procesa, koji se održava 12. septembra, Borut Pahor, predsjednik Slovenije, odlučio je posjetiti Srbiju, a najavljena je i posjeta Kosovu. U Beogradu je razgovarao sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, a mediji su prenijeli informaciju da je Pahor rekao da “postoji mogućnost da se sve vođe dogovore oko tri stvari – da se ubrzaju pristupni pregovori sa Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom, da BiH do kraja sedmice dobije status države kandidatkinje za članstvo i da EU konačno ispuni obavezu o viznoj liberalizaciji”. No, prema posljednjim informacijama, došlo je do greške tokom prevoda.
PODRŠKA JE KLJUČ
– …ter da BiH do konca leta dobi status kandidatke za članstvo… je dio rečenice koju je Pahor izgovorio, što znači do kraja godine, a ne sedmice.
Status države kandidatkinje do kraja sedmice zvučao je i previše optimistično, no za status do kraja godine, postoje određene nade. Iz Austrije su više puta stizale poruke o podršci EU putu naše zemlje, a kancelar Karl Nehammer je u junu istakao da “ne smije biti dvostrukih standarda ili kandidata prve ili druge klase”, zalažući se za dodjelu statusa kandidatkinje i BiH. Podršku EU putu pruža i Njemačka. Prof. dr. jur. Jens Woelk, redovni profesor na Univerzitetu u Trentu u Italiji, za naš list ističe da je podrška članica Unije fundamentalna i što je utjecajnija, to je bolje.
– Zbog statusa Ukrajine bi se mogle promijeniti stvari. Do sada se status kandidata povezivao s barem nekim pripremama za članstvo ili napretkom – i koliko vidim, nije mnogo toga urađeno nakon Mišljenja Evropske komisije iz maja 2019. Možda bi trebalo ponovo animirati diskusiju, posebno prije izbora. Ako glasači prilikom odlučivanja više uzmu u obzir evropske integracije, to bolje, smatra prof. dr. jur. Woelk.
NOVA STRATEGIJA
No, dodaje da je tu i Kosovo, jer ako bi BiH bila proglašena kandidatkinjom, onda bi Kosovo ostalo jedino u regionu koje to nije
Zbog toga je nedavno pojačan politički pritisak za postizanje rješenja između Kosova i Srbije (tu je i pismo Macrona i Scholza). Međutim, poteškoća leži u nepriznavanju Kosova od nekih članica (posebno Španije), ističe prof. dr. jur. Woelk.
Dr. Soeren Keil, voditelj Međunarodnog istraživačkog i konsultantskog centra na Institutu za federalizam Univerziteta u Fribourgu u Švicarskoj, kaže da je čuo da bi BiH trebala dobiti status kandidata do kraja godine.
– Mnogi u Bruxellesu su i dalje zabrinuti zbog izbora narednog mjeseca i žele da se oni okončaju na ispravan način prije nego što se preuzmu bilo kakve obaveze. Postoji i zabrinutost zbog ponovnog političkog zastoja nakon izbora, ističe dr. Keil i dodaje da postoje i priče da EU traži novu strategiju proširenja, nakon što su Moldavija i Ukrajina dobile statuse kandidatkinja.
Smatra da je potreban jasan okvir za Zapadni Balkan, koji prevazilazi bilo kakve simbolične geste.
– Njemačka, Austrija i Slovenija su ovdje kao pokretači, predvodeći angažman na Zapadnom Balkanu, dok su se Poljska i Mađarska fokusirale na bližu integraciju Ukrajine i istočnih partnera. Vidjet će se da li se može razviti novi okvir i postići stvarni napredak. Mnogo će zavisiti od toga šta se dešava u Bosni, ali i od toga kako će se EU odnositi prema zemljama, poput Sjeverne Makedonije, koje su napravile stvarni napredak, naglašava dr. Keil.
(SB)
