Kako može doći do promjena na politićkoj sceni u Bosni i Hercegovini.
Povodom predstojećih općih izbora u BiH Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) je objavio analizu o tome da li oni mogu donijeti promjenu na političkoj sceni u BiH. Jedan od zaključaka analize je da promjenu mogu donijeti ne oni koji izlaze na izbore da glasaju, nego oni koji su do sada apstinirali, odnsno njihovo animiranje da 2. oktobra izađu na biračka mjesta.
Donosimo vam amalizu IFIMES-a u cijelosti.
Deveti Opći izbori u Bosni i Hercegovini održat će se 2. oktobra 2022. godine. Na izborima će se birati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnici za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zastupnici za Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske, dva potpredsjednika Republike Srpske i zastupnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske (NSRS), kao i zastupnici za Skupštine 10 kantona u Federaciji BiH.
Centralna izborna komisija BiH (CIK) ovjerila je ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata) za učešće na izborima 2.oktobra 2022.godine. Nakon izvršenih provjera ovjereno je ukupno 750 redovnih kandidacijskih listi sa ukupno 7257 kandidata, uključujući i nezavisne kandidate. CIK je ovjerio i kandidacijske liste za dodjelu kompenzacijskih mandata. U Centralnom biračkom spisku za glasanje nalazi se ukupno 3.368.666 upisanih birača, uključujući i 69.966 birača koji su se prijavili za glasanje izvan BiH (putem pošte ili u DKP-ima).
RUSKI UTJECAJ U BIH
Sjedinjene Američke Države izdvojile 2,2 milijarde dolara u okviru dugoročnih ulagana stranog vojnog finansiranja za jačanje sigurnosti Ukrajine i 17 njenih susjeda, uključujući mnoge američke NATO saveznike, kao i druge regionalne sigurnosne partnere koji su potencijalno izloženi riziku od buduće ruske agresije, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Razotkrivanju uloge Rusije u Bosni i Hercegovini govori u prilog i najavljena posjeta člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu krajem septembra 2022.godine, neposredno pred izbore u BiH. Dodik više ne prikriva, da je u funkciji ruskih interesa, koji su prije svega povezani za prekrajanjem granica, onemogućavanjem članstva BiH u NATO-u, mogućom disolucijom BiH i unošenjem destabilizacije u region. Ruska koruptivna mreža je u dobrom dijelu nagrizla institucije EU, ali i Bosne i Hercegovine.
Involviranost Rusije u BiH potvrđuje i najnovija informacija, da je Fudbalski/Nogometni savez Bosne i Hercegovine donio odluku da reprezentacija BiH odigra prijateljsku fudbalsku utakmicu sa Rusijom 19.novembra u Sankt Peterburgu
Nezaobilazna uloga kao zastupnika ruskih interesa je i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) Dragana Čovića, koji je prije par godina javno pozvao Rusiju da poveća svoju prisutnost u BiH želeći više prisutnosti Rusije u BiH.
Posljednji izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a ilustrira složenost odnosa u BiH, a posebno mogućnost izbijanja konflikata. Situacija u BiH se dodatno zaoštrila od početka ruske invazije na Ukrajinu 24.februara 2022.
Analitičari smatraju, da se borba za Bosnu i Hercegovinu odvija u gradovima i ulicama Ukrajine, jer od raspleta ukrajinske krize zavisit će rasplet situacije u Bosni i Hercegovini. Postoji realna opasnost, da će Rusija neuspjeh u Ukrajini pokušati kompenzirati izvozeći konflikt, a jedna od mogućnosti je i Zapadni Balkan odnosno Bosna i Hercegovina. Zbog toga je važno, da se u Brčko Distriktu BiH rasporedi američki vojni kontingent na što upozoravaju vodeće sigurnosno-obavještajne i obrambene institucije, jer jedan dio rukovodstva Policije Brčko Distrikta i pojedini dijelovi političkih struktura su pod utjecajem Rusije na šta upozorava i ugledni američki magazin Foreign Affairs. Politički predstavnici Srba u Distriktu odbili su se sastati sa visokim predstavnikom Schmidtom prilikom njegove posjete Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.
Uoči predstojećih općih izbora u BiH: Dodik je napravio jednu stratešku grešku…
Kako može doći do promjena na politićkoj sceni u BiH
Povodom predstojećih općih izbora u BiH Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) je objavio analizu o tome da li oni mogu donijeti promjenu na političkoj sceni u BiH. Jedan od zaključaka analize je da promjenu mogu donijeti ne oni koji izlaze na izbore da glasaju, nego oni koji su do sada apstinirali, odnsno njihovo animiranje da 2. oktobra izađu na biračka mjesta.
Donosimo vam amalizu IFIMES-a u cijelosti.
Deveti Opći izbori u Bosni i Hercegovini održat će se 2. oktobra 2022. godine. Na izborima će se birati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnici za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zastupnici za Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske, dva potpredsjednika Republike Srpske i zastupnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske (NSRS), kao i zastupnici za Skupštine 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Centralna izborna komisija BiH (CIK) ovjerila je ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata) za učešće na izborima 2.oktobra 2022.godine. Nakon izvršenih provjera ovjereno je ukupno 750 redovnih kandidacijskih listi sa ukupno 7257 kandidata, uključujući i nezavisne kandidate. CIK je ovjerio i kandidacijske liste za dodjelu kompenzacijskih mandata. U Centralnom biračkom spisku za glasanje nalazi se ukupno 3.368.666 upisanih birača, uključujući i 69.966 birača koji su se prijavili za glasanje izvan BiH (putem pošte ili u DKP-ima).
RUSKI UTJECAJ U BIH
Sjedinjene Američke Države izdvojile 2,2 milijarde dolara u okviru dugoročnih ulagana stranog vojnog finansiranja za jačanje sigurnosti Ukrajine i 17 njenih susjeda, uključujući mnoge američke NATO saveznike, kao i druge regionalne sigurnosne partnere koji su potencijalno izloženi riziku od buduće ruske agresije, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Razotkrivanju uloge Rusije u Bosni i Hercegovini govori u prilog i najavljena posjeta člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu krajem septembra 2022.godine, neposredno pred izbore u BiH. Dodik više ne prikriva, da je u funkciji ruskih interesa, koji su prije svega povezani za prekrajanjem granica, onemogućavanjem članstva BiH u NATO-u, mogućom disolucijom BiH i unošenjem destabilizacije u region. Ruska koruptivna mreža je u dobrom dijelu nagrizla institucije EU, ali i BiH.
Dodik na skupu vrijeđao Bidena: Sad da odem kod njega, sutra neće znati ko mu je bio, jer je senilan
Otkriveno šta stoji u Dodikovoj izjavi o imenovanju njemačkog ambasadora: Njihova politika je…
Involviranost Rusije u BiH potvrđuje i najnovija informacija, da je Fudbalski/Nogometni savez Bosne i Hercegovine donio odluku da reprezentacija BiH odigra prijateljsku fudbalsku utakmicu sa Rusijom 19.novembra u Sankt Peterburgu.
Nezaobilazna uloga kao zastupnika ruskih interesa je i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) Dragana Čovića, koji je prije par godina javno pozvao Rusiju da poveća svoju prisutnost u BiH želeći više prisutnosti Rusije u BiH.
Posljednji izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a ilustrira složenost odnosa u BiH, a posebno mogućnost izbijanja konflikata. Situacija u BiH se dodatno zaoštrila od početka ruske invazije na Ukrajinu 24.februara 2022.
Analitičari smatraju, da se borba za Bosnu i Hercegovinu odvija u gradovima i ulicama Ukrajine, jer od raspleta ukrajinske krize zavisit će rasplet situacije u Bosni i Hercegovini. Postoji realna opasnost, da će Rusija neuspjeh u Ukrajini pokušati kompenzirati izvozeći konflikt, a jedna od mogućnosti je i Zapadni Balkan odnosno Bosna i Hercegovina. Zbog toga je važno, da se u Brčko Distriktu BiH rasporedi američki vojni kontingent na što upozoravaju vodeće sigurnosno-obavještajne i obrambene institucije, jer jedan dio rukovodstva Policije Brčko Distrikta i pojedini dijelovi političkih struktura su pod utjecajem Rusije na šta upozorava i ugledni američki magazin Foreign Affairs. Politički predstavnici Srba u Distriktu odbili su se sastati sa visokim predstavnikom Schmidtom prilikom njegove posjete Brčko Distriktu BiH.
Geopolitičke okolnosti sugeriraju, da postoji osnova za povećanu zabrinutost zbog ruskog uplitanja u Bosni i Hercegovini u nadolazećim sedmicama. Pokušava se iskoristiti postojeća situacija kako bi se stvorila nestabilnost u BiH i u osnovi doveli u pitanje legitimnost i rezultat izbora. U regionu su zabilježeni brojni i snažni cyber napadi i zato je potreban oprez i spremnost za (re)akciju. Ruski fokus na BiH neće prestati ni nakon izbora. Rusija godinama koristi širenje dezinformacija te cyber napade za utjecaj na demokratske procese. BiH se čini posebno ranjivom na cyber napade, jer uopće nema definiranu kritičnu infrastrukturu, dakle, šta je to što treba zaštiti. Najavljeni sastanak Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina je jedan oblik podrške u dobivanju glasova. Rusija to ne radi samo uoči izbora ili u kratkom periodu prije izbora, oni to rade dugoročno. U skoro svim evropskim zemljama zabilježeni su znakovi intenzivnog ruskog utjecaja od 2014.godine do danas.
OPAZA BIH
U konstelaciji postojećih političkih odnosa zabrinjava negativno djelovanje članica EU i NATO-a, Republike Hrvatske i Mađarske, u i prema BiH.
U Hrvatskoj je na djelu revizija povijesti Drugog svjetskog rata. Najviši predstavnici Hrvatske otvoreno se miješaju u unutarnjopolitička pitanja BiH, (zlo)upotrebljavajući članstvo u EU i NATO-u. Premijer i predsjednik Hrvatske, Andrej Plenković (HDZ) i Zoran Milanović (SDP), miješaju se u proces donošenja ustavnih promjena i izbornog zakona u BiH, institucionalno izmišljajući i plasirajući o Bošnjacima tezu o tzv. islamskoj opasnosti, dok se u Hrvatskoj otvoreno odvija revizija povijesti, afirmacija ustaštva i Nezavisne države Hrvatske (NDH) te antisemitski ispadi. To je detektirano i od strane međunarodne zajednice, vodećih međunarodnih medija i međunarodnih organizacija, tako da je Hrvatska postala „crna mrlja“ unutar EU, kojoj prijeti da postane „zemlja slučaj“. Hrvatska se mora isključiti iz bilo kakvog rješenja za BiH, jer je pravosnažno presuđena u pet presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), da je učestvovala u međunarodnom oružanom sukobu (agresiji) na BiH i da je sudjelovala u dva Udružena zločinačka poduhvata (UZP) protiv BiH.
