– Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine – rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji “već neviđene krize”.
Kazao je da dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet.
Podsjetio je da je Hrvatska prije tri decenije bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.
Poučena iskustvom
– Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i šta je bilo potrebno da odbrane svoju domovinu – rekao je Andrej Plenković.
On je kazao da Hrvatska, osnažena tim iskustvom danas je izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu.
Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini “političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost”.
Podsjetio je da će Zagreb u oktobru biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana “jačanju demokracije”.
Podsjetio je da će Zagreb u oktobru biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana “jačanju demokracije”.
– Na raskrsnici demokratije i autokratije, naš izbor treba ostati jasan – poručio je on.
Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini “radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Evrope i prijeti globalnoj sigurnosti hrane”.
– Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo – istaknuo je on.
(dnevniavaz)
