Visoki predstavnik Christian Schmidt, odlukom da otkaže sastanak u Banjoj Luci, isprovocirao je glasine u javnosti i sumnju u namjere međunarodne zajednice prema BiH. Hoće li se OHR usmjeriti samo na Federaciju i spremiti odluku o državnoj imovini po volji Milorada Dodika, ključna su pitanja. Istovremeno, ranije odluke pokazuju da su visoki predstavnici u BiH uglavnom stopirali napade RS-a na Ustav BiH i državne institucije. No, to nije umanjilo sve reakcije koje je javnosti izazvao Schmidtov potez. A one se uglavnom protežu od kapitulacije do mudrog diplomatskog poteza.

Odluka visokog predstavnika da dogovoreni sastanak otkaže, pa umjesto puta u Banju Luku, ostane u Sarajevu, još se analizira. RS je bez dileme brzo proglasila Schmidtovu kapitulaciju, Dodik pobjedu, a OHR bijeg od orkestrirane predstave. I sve to u pogrešnom trenutku, ocjena je partnera iz državne koalicije. Pozivaju na vraćanje dogovoru. A, o legalitetu i legitimitetu Schmidta, kažu, nema rasprave.

„Nema uopće dileme da mi različito gledamo na te procese. Dakle, za mene lično Christian Schmidt je visoki predstavnik koji me može danas smijeniti. On mene smijeni, ja pokupim svoje stvari i idem raditi drugi posao. To je tako“, kaže ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP).

Potez visokog predstavnika kritizirala je i opozicija iz Federacije. Sudeći prema odnosu Schmidta i Dodika, prognoze za budućnost države nisu pozitivne. Kažu, sve ukazuje na to da Schmidt djelovanje usmjerava samo na FBiH.

„Morali bi ispunjavati obaveze koje su preuzeli kao garanti provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ukoliko te obaveze ne budu ispunjavali i ako visoki predstavnik odustane od obaveze da svoj mandat provodi na teritoriji cijele države, onda je Dejtonski mirovni sporazum doveden u pitanje, sa svim posljedicama koje će iz toga proizaći“, navodi SDA stranka.

Predsjednik NES-a Nermin Ogrešević smatra da se Schmidt ili prepao Dodika ili se radi o fingiranom sukobu s predsjednikom RS-a i SNSD-a, čiji je krajnji cilj, kako je kazao, umrtvljivanje refleksa kod Bošnjaka, razvlačenje pameti i njihovo postepeno pripremanje za konačnu realizaciju velikosrpske ideje razgradnje države Bosne i Hercegovine.

A u igri bi, kako se sve glasnije govori u javnosti, moglo biti goruće pitanje u BiH, a to je državna imovina. Bilo kako bilo, naši sagovornici ističu da Schmidtov potez narušava sliku međunarodne zajednice.

„Mislim da su OHR međunarodna zajednica trebali pokazati svoju snagu i oduprijeti se tim pritiscima. Dakle, ne opravdavam to što su uradili jer je stvorena jedna ukupna slika u BiH da se OHR povlači, da svoje aktivnosti usmjerava samo na prostor Federacije“, kaže Miro Lazović, prvi predsjednik Skupštine RBiH.

Profesor na sarajevskom FPN-u Senadin Lavić uvjeren je da će visoki predstavnik na neki način ispuniti svoje ciljeve: „Mi obični građani posmatramo ovo kao neku vrstu inscenirane igre i dogovora oko toga da se može poigrati, da se pravi sad neka velika konfliktna situacija, da bi se iza toga obavio neki drugi posao“.

Sa sumnjom javnosti u buduće Schmidtove odluke, OHR priprema onu presudu o državnoj imovini. Dok je u fokusu otkazani sastanak, ranije Schmidtove odluke, kao i njegovih prethodnika, pokazuju da se u OHR-u često posezalo za Bonskim ovlastima s ciljem da Dodika zaustave i spriječe u realizaciji secesije.

„Ne mislim ja da će one ići u korist RS-a i Milorada Dodika, ali neće ići u korist implementacije presuda Suda za ljudska prava koje na neki način u potpunosti eliminišu i Dodikovu politiku i etničku politiku sa ovih prostora“, dodaje Lazović.

Komunikolog Mladen Bubonjić podsjeća kako su odluke prethodnih visokih predstavnika uveliko išle u korist BiH: „Možemo pretpostaviti da ovo što je uradio Christian Schmidt nije konačno i da, uvjetno rečeno, vladajuće u RS-u čekaju neizvjesni dani“.

„Ja mislim da su se ovaj put antibosanske snage prevarile – nemaju više finansijskih sredstava, nemaju JNA i nemaju šireg povoljnog konteksta“, tvrdi Lavić

Od hapšenja, pa pokušaja sastanka do povlačenja. Schmidt i Dodik suprotstavljeni, ali za sada samo na obećanjima i najavama. Da li je sve samo dio većeg plana, mogla bi pokazati odluka o državnoj imovini, na kojoj Ured visokog predstavnika odavno radi.