HDZ želi Marina Vukoju za predsjednika Ustavnog suda. Zna se da Komisija za izbor i imenovanje, u režiji Mladena Boškovića, pred federalne zastupnike želi da isporuči samo to jedno ime, ime osobe bez pravosudnog iskustva. Tako se ne oduzima pravo parlamentarcima da biraju, a birati se može između najmanje dva kandidata, nego žele da shvate kako Čovićev kadar treba da zasjedne u Ustavni sud narednih 20 godina. Tako bi instituciju isporučio u njegove ruke, političkog saputnika Milorada Dodika, koji nerijetko kaže kako je BiH nemoguća zemlja. Šmit bi lijepom pričom za malu djecu na velika vrata, uticajem na opoziciju, završio ovu temu.

Činjenica je, kažu nam zastupnici Federalnog parlamenta, da su oni opozicioni zastupnici iz federalne Komisije za izbor i imenovanja počeli  od visokog predstavnika u BiH dobivati pozive na sastanak. Doduše, samo usmene. Smatraju kako upravo Šmit pokušava osigurati prolaz Marina Vukoje preko iste Komisije do spiska s jednim imenom, koje će se potom naći pred parlamentarcima. A tako bi, prema riječima stručnjaka, stub odbrane državotvornosti Bosne i  Hercegovine, Ustavni sud zemlje, bila institucija koja potom neće moći donositi odluke o očuvanju vlastite države. Sve u vezi s ovom temom je pogrešno, smatra naša sagovornica.

Smatra i kako Zastupnički dom bira s liste kandidata najuspješnijeg kandidata a ne da Komsijna za izbor i imenovanja servira jednog kandidata. Poslovnik je jasan, kaže Tokić Bišćević. Objašnjava kako su tri člana HDZ-a u Komsiji pa 98 ljudi u Zastupničkom domu ne bi mogli ravnomjerno odlučivati. I iz DF-a znaju za pozive.

Institucije zemlje neće niko rušiti, poručuju iz DF-a. NA drugoj strani usmeni poziv iz OHR opozicionim zastupnicima u Komisiji za izbor i imenovanje je usmeno i otkazan. Spekuliše se kako visoki predstavnik nije računao s tim da BIH i njene institucije, još ima ko da brani. O pozivima iz OHR-a pokušali smo razgovarati i s pozicijom, pitaju nas šta se tu uopće ima komentarisati. U pokušaju utjecaja, očigledno se ne vidi ništa sporno.

A na toj poziciji će izabrani sjediti minimum 20 godina. Kako su to objasnili ranije, oni koji ne podržavaju jedno ime na listu papira, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u brojim odlukama, stavljao je izvan snage separatističke pravne propise, štitio imovinu i stvarao sudsku praksu koja je osnovni alat zaštite ljudskih prava u BiH. Je li sve to sada pod znakom pitanja