Očekivati da minijaturni entitet, mikroskopskog ekonomskog potencijala, može brzo i uspješno nezavisno funkcionisati je potpuna iluzija, kaže ekonomist Igor Gavran
Milorad Dodik već godinama govori o otcjepljenju od BiH, a to se čini i jasnim ciljem sadašnje vlade u Banja Luci. No ekonomisti upozoravaju kako bi to i ekonomski bilo samoubistvo.
Prilikom ponovnog izbora za predsjednika svoje stranke SNSD Milorad Dodik je još jednom najavio kako će “inicirati sporazum o mirnom razlazu FBiH i RS” jer je “srpsko ujedinjenje krajnji cilj SNSD-a”.
Ekonomski stručnjaci misle drugačije, a ne vjeruju da bi to bilo i od koristi za stanovnike tog entiteta. Admir Čavalić, ekonomski analitičar i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH smatra kako je otcjepljenje RS-a “nemoguć scenarij jer entiteti za to nemaju pravnih mehanizama” i kako bi to neminovno doveo do ponovnog oružanog sukoba i “iznimnim ekonomskim štetama, posebno za entitet Republika Srpska
– Zaustavila bi se ekonomska perspektiva, ne samo RS, već i dijela regije Zapadnog Balkana. Gubi se desetljeće rasta, slično kao i tokom ‘90-tih godina, misli Čavalić.
“Ovi pokušaji mogu uticati na dalju ekonomsku izolaciju RS-a, što i sad stvara probleme, posebno u pitanju razvoja temeljne infrastrukture.”
On podsjeća kako je BiH ionako manje razvijena europska zemlja koja ne može napredovati bez inostrane podrške kroz projekte, kredite itd.
PROBLEM JE VEĆ I SAM NOVAC
S druge strane, i za stanovnike Republike Srpske bi bio problem već i novac kojeg sad imaju u džepu:
– Pokušaj narušavanja nacionalne valute značilo bi potencijalno siromaštvo od 50% i više posto za običnog građanina u RS. Ko je relativno bio bogat ili pripadao srednjoj klasi, a bez pokrića u inostranim valutama, preko noći mogao bi završiti na prosjačkom štapu, procjenjuje ovaj ekonomist. Već i zbog toga otcjepljenje RS smatra kao „nemoguć scenarij”.
– Ono što je moguće je pokušaj postizanja regionalne autokratije s većim ovlastima. Sve se više spominje ‚kiparski scenarij‘. I tada bi najveću cijenu platili građani i privrednici Republike Srpske jer ostaju izvan EU/globalnih ekonomskih tokova, smatra on.
A podsjeća i na realnost u ovoj Dodikovoj tvorevini:
– Najveći izazov je dužnička kriza. To je ocijenio i MMF. Entitetski budžet treba skoro milijardu KM do kraja godine, što će se pokušati osigurati rastom domaćeg i inostranog duga. Sljedeća godina je također izazovna. Još uvijek postoji potencijal zaduživanja, ali je cijena veća i sve teže će doći do priznatih kreditora uslijed blagog političkog pritiska izvana, ocjenjuje Čavalić.
Ipak zaključuje kako RS neće bankrotirati, ali da će sve teže ispunjavati preuzete obveze, a upitnim smatra unaprjeđenje javnih usluga – zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite itd.