U Tuzli, Bijeljini i Brčkom su jutros na više mjesta osvanuli plakati podijeljene BiH između Srbije i Hrvatske prema dogovoru Cvetković – Maček.
Jedan od plakata je zalijepljen na 50 metara od Kapije i na njemu piše: ‘Podjela za koju se borimo’.
Simptomatično je to što su plakati u isto vrijeme osvanuli u entitetu Republika Srpska, FBiH i Brčko Distriktu. Ali, autori ovog ‘djela’, samo na ovaj način i mogu podijeliti Bosnu, jeftinim crtežom na papiru koji će polijepiti tokom noći.
O sporazumu Cvetković-Maček
Predsjednik jugoslavenske vlade Dragiša Cvetkovići vođa Hrvatske seljačke stranke (HSS) Vlatko Maček potpisali su 26. augusta 1939. sporazum koji je u biti sadržavao dvije tačke: (1) osnivanje koalicione vlade Cvetković–Maček; i (2) osnivanje Banovine Hrvatske. U državno-pravnom smislu sporazum je izražen donošenjem Uredbe o Banovini Hrvatskoj, koja je obnarodovana istog dana kada je potpisan sporazum, 26. augusta 1939. godine.
Sporazum i rješenje “hrvatskog pitanja” izvedeni su potpuno na račun BiH, a posebno Bošnjaka. Prema Uredbi o Banovini Hrvatskoj u njen sastav ušle su dotadašnja Savska i Primorska banovina te kotarevi Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica. Budući da su Primorskoj banovini odranije pripadali znatni dijelovi Bosne i Hercegovine, u sastavu Banovine Hrvatske našlo se trinaest bosanskohercegovačkih kotara. To su bili: Brčko, Bugojno, Derventa, Duvno, Fojnica, Gradačac, Konjic, Livno, Ljubuški, Mostar, Prozor, Stolac i Travnik. Time je izvršena dalja podjela BiH i potpuno cijepanje njenog povijesnog tkiva.
Razgraničenje Banovine Hrvatske s preostalim teritorijem Drinske, Vrbaske i Zetske banovine izvršeno je uz pretpostavku da Bošnjaci uopće ne postoje, odnosno da ne žive na tim prostorima. Uredbom o Banovini Hrvatskoj, odnosno njenom realizacijom, izvršena je temeljna revizija Oktroiranog ustava iz 1931. godine. Uspostavljanjem Banovine Hrvatske konačno je napušten šestojanuarski koncept narodnog i državnog jedinstva te vještačka ideja ‘jugoslavenskog naroda