U razgovorima koje je visoki predstavnik Christian Schmidt vodio danas u Briselu naglasio je da provedba Dejtonskog mirovnog sporazuma i EU integracije nisu međusobno isključivi ili kontradiktorni procesi.
Naprotiv, tvrdi Schmidt, oni se međusobno nadopunjuju i jačaju zajednički napredak. Objasnio je da je zadržavanje instrumenata za očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma ključno za suzbijanje secesionističkih aktivnosti i antidejtonskog ponašanja.
U isto vrijeme dok je Schmidt vodio ovakve razgovore u Briselu, Milorad Dodik, predsjednik Republike srpske poručio je na društvenim mrežama da pitanje imovine nije i neće biti tema.
„To pitanje je riješeno Dejtonskim sporazumom i Ustavom. OHR nema šta da daje procjene, izuzev ako to nije ona o njegovom gašenju, što i jeste uslov za dalji napredak BiH ka EU“, kazao je Milorad Dodik.
Na prvu bi se reklo oprečne izjave, ali u suštini obje, i ona Schmidtova i ova Dodikova imaju jednu zajedničku poruku – Dejtonski mirovni sporazum je trajna kategorija i prevedeno u okviru toga se može kretati BiH.
Bez obzira što pola zemaljske kugle vidi da je ovaj ugovor, koji je i nazvan privremeni, zastario i retrogradan je, što znači da mu treba nadogradnja. Ali i američka administracija koja je najviše i zagovarala izmjene DMS-a naglo je ušutjela, a odavno su zaboravljene i riječi bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka koji je govorio da je “Dejtonski sporazum donio mir, ali to nije kraj, mir je samo polazna tačka”.
Ali, možda nije toliko čudno da se Dodik i Schmidt ‘dodiruju’ u mišljenjima ako se zna da su u okolini Dervente prije dva tri dana navodno održali sastanak. Iz OHR-a nisu odgovorili na upit Patrije o povodu za sastanak, a nešto o tome je natuknuo i Branislav Borenović u emisiji Istraga kada je kazao da se priča da se Dodik navodno tajno sastao sa Schmidtom, kojeg uzgred ne priznaje.
Ali očito uz rakiju dvije lako se postigne dogovor. No, valja stoga otvoriti desetere oči kada je riječ upravo o državnoj imovini, za koju je Schmidt ima godina i jače, kazao da će ‘vrlo brzo nešto poduzeti’.
To ‘vrlo brzo’ još traje, a time se povećava opasnost po BiH i njenu imovinu koju Dodik želi svim silama uknjižiti na entitet. I stručnjaci su više puta ukazivali da se zakonskim propisom ne može vršiti promjena titulara nad državnom imovinom i dobrima u opštoj upotrebi, s obzirom da to pitanje predstavlja ustavnu materiju.
Zakonski je jedino moguće definisati uslove za stjecanje prava korištenja nad tim pravnim dobrima od strane nižih administrativno-teritorijalnih i političkih jedinica u sastavu Bosne i Hercegovine.
I bez obzira na pozivanje i Dodika i Schmidta na Dejtonski mirovni sporazum država koja je bila titular državne imovine 1990. godine, a koja je očuvala svoj državno-pravni identitet i kontinuitet, i nakon 1995. godine, ostaje titular te imovine.
U tom smislu, sve što je predstavljalo dobra u opštoj upotrebi i državnu imovinu S (RBiH) je i nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine, ostalo u istom pravnom režimu.
To Dodik sigurno zna, ali igra na prevaru i doslovno se drži Dejtona, kada to njemu odgovara, i to smo svi navikli, ali pitanje je šta Schmidt sada predstavlja u Briselu i šta znače njegove poruke u kontekstu rješavanja pitanja državne imovine, ako će se i on slijepo držati Dejtonskog mirovnog sporazuma.