Prijepori oko izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine nisu zaobišli ni kongres Europske pučke stranke (EPP) u Rotterdamu, s obzirom na to da su i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Stranka demokratske akcije (SDA) članice EPP-a koje u toj političkoj grupaciji imaju promatrački status

Kongres EPP-a usvojio je na prijedlog HDZ-a “hitnu rezoluciju” o BiH, koju dvije suprotstavljene strane, hrvatska i bošnjačka, tumače potpuno oprečno.  EPP u rezoluciji poziva BiH na brzu reformu izbornog zakonodavstva na sveobuhvatan način, u skladu sa zahtjevima članstva u EU, načelima EU, međunarodnim presudama i odlukama Ustavnog suda BiH (pri čemu se očito misli na presudu u slučaju Ljubić, u kojoj se objašnjava legitimno predstavljanje) uključujući i ravnopravnost tri konstitutivna naroda, drugih i svih ostalih građana, što predstavlja nužan preduvjet za političku stabilnost i europsku budućnost BiH, piše Večernji.ba.

U rezoluciji se kao pozitivan primjer spominje dogovor o održavanju lokalnih izbora u Mostaru iz 2020. godine, a pozdravlja se nedavni posjet predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela Sarajevu.

EPP u rezoluciji ocjenjuje da se u kontekstu pogoršanog sigurnosnog okruženja zbog agresije na Ukrajinu mora spriječiti moguće negativne scenarije u jugoistočnoj Europi, i to ulaganjem napora prema ubrzanom prihvaćanju temeljnih europskih vrijednosti.

Zato se u rezoluciji osuđuje dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH i bilo kakvo secesionističko djelovanje, uz poziv na prekid blokade institucionalnog djelovanja.

EPP, naime, podržava politički dijalog koji mora imati prioritet pred blokadama političkih procesa i reformi. Iako pasus koji poziva na brzu reformu izbornog zakonodavstva nije ni nejasan ni neprecizan, izazvao je burne reakcije ne samo u kuloarima kongresnog centra u Rotterdamu, u kojem se održava kongres EPP-a, nego i u medijima u BiH