Upoređujući posjetu Sholza Srbiji i sastanak sa predsjednikom Vučićem sa posjetom nekadašnje kancelarke Angele Merkel Srbiji 2011. godine, kada se sastala sa tadašnjim predsjednikom Borisom Tadićem, Janjić ističe da se ove dvije posjete razlikuju prije svega u tome što je današnja Njemačka pod manjim uticajem Rusije.
Posjeta njemačkog kancelara Olafa Sholza Srbiji nije bila odlučujuća, ali je bila ozbiljna opomena od strane Njemačke, ocijenio je za Gradsku RTV vanjskopolitički analitičar i predsjednik Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić.
Ova posjeta, kako ističe, pokazuje da su akteri međunarodne javne politike na Balkanu, u Evropi, pa i Americi svjesni da će Aleksandar Vučić još dugo pokušavati da izbjegava bilo kakvo opredjeljivanje.
Poruka Sholza da se mora obnoviti Berlinski proces upućena je prije svega Vladi Njemačke i Evropskoj komisiji, mišljenja je Janjić. Činjenica je, kaže, da je Berlinski proces nastavak Pakta stabilnosti i mnogih drugih inicijativa koje su se vremenom gubile u lavirintima evropske birokratije i diplomatije.
“Jako je dobro da oživi Berlinski proces, da se Sholz zainteresuje, da smanje to budžetiranje i trošenje novca na velike stvari. Dakle, na dnevnom redu je ono, što je preciznije od Sholza rekao Escobar – harmonizacija unutar Berlinskog procesa. Hoću da razumem da je Sholz mislio isto o čemu su govorili i u Ohridu i pre Ohrida specijalni predstavnici Amerike. Da je mislio na harmonizaciju i na gledanje da se svaki od tih kanala iskoristi i da se taj novac iskoristi pre svega na zemlje Zapadnog Balkana”, smatra Janjić.
Upoređujući posjetu Sholza Srbiji i sastanak sa predsjednikom Vučićem sa posjetom nekadašnje kancelarke Angele Merkel Srbiji 2011. godine, kada se sastala sa tadašnjim predsjednikom Borisom Tadićem, Janjić ističe da se ove dvije posjete razlikuju prije svega u tome što je današnja Njemačka pod manjim uticajem Rusije.
“Ne zaboravimo da ovu Vladu u Nemačkoj čine socijaldemokrate, zeleni i liberali. To su sve stranke čija su prethodna vođstva iz devedesetih imala jasan otklon od bilo koje politike rata i nasilja koje je vodila tadašnja SRJ. Jasno je da su Sholz i njegova Vlada spremni da javno Vučiću kažu kada počinje da zloupotrebljava, za unutrašnje potrebe, njihove stavove i to je pokazala pres konferencija. Nadam se da će Vlada Sholza uspjeti da izgradi podjednak stav prema svim pojedinačnim zemljama Zapadnog Balkana i da nema svoje favorite”, kazao je Janjić.
Mišljenja je da je Rusija, kao organizovana država, znala da Lavrov na kraju neće doći u najavljenu posjetu Beogradu, ali je željela da izmjeri jedinstvo zemalja koje okružuju Srbiju u dozvoljavanju, odnosno nedozvoljavanju preleta. Uvjeren je da je sljedeći potez poziv Vučiću da prisustvuje potpisivanju ugovora o isporuci gasa.
“To je samo jedan deo na nivou javnog manifestovanja ili međunarodno javnog trošenja Srbije i kredibiliteta, ako je imao do sada, Aleksandra Vučića za potrebe probijanja medijske blokade za potrebe Rusije. Da probiju medijsku blokadu u Evropi. Sa druge strane, da sopstvenoj javnosti pokažu, kao što je nama Milošević pokazivao, da ako stiže predsednik Belorusije Lukašenko, onda mi nismo zatvoreni. Mi smo probili blokadu”, zaključuje Janjić.
Politika koju trenutno vodi Putin je, smatra, iz istog šinjela politike Brežnjeva i Miloševića, pa će se koristiti istim metodama. Vučić će, kaže Janjić, morati i sam još da trči, ali i da toleriše medijsku kampanju u Srbiji koju kreiraju centri u Rusiji, a koju bi morao da sankcioniše ukoliko želi u Evropsku uniju.
(ZS)