Uskoro će biti puno jasnija budućnost u Evropskoj uniji brojnih zemalja. Kako Ukrajine, Moldavije i Gruzije tako i zemalja zapadnog balkana. Tako i Bosne i Hercegovine koja je prije 10 pa možda i 20 godina bila bliže članstvu u Uniji nego danas. Sve se može brzo promijeniti. Ili ne može.
Ukrajina, uglavnom, ima političku podršku. No, pojedine države, na čelu sa Francuskom, Njemačkom i Holandijom, rezervisane su prema njenom članstvu. Prije svega jer je u ratu, s ogromnim političkim, ekonomskim problemima i korupcijom da bi mogla biti svrstana u kandidate za članstvo, poput država Zapadnog Balkana, od kojih su neke već ispunile mnoge uslove, dok druge već pregovoraju. Da su, na štetu regiona prečice za članstvo neprihvatljive, jasno stavljaju do znanja i austrijski, ali i pojedini hrvatski zvaničnici.
“No, kako poduprijeti, a poduprijeću status kandidata Ukrajini, a ne razgovarati o kandidacijskom statusu za BiH? Imamo empatiju prema Ukrajini, ali i naši prijatelji u BiH su važni“, rekla je Dubravka Šuica, potpredsjdnik EK.
Dok, razjedinjenom evropskom bloku konci iz ruku polako klize, posjetama svojih čelnika, ali i sastancima u Briselu, istovremeno, sam sebi želi da dokaže da još uvijek ima određen-u transformativnu moć, kažu upućeni. Međutim, ono čime bi zemlje regije same sebi mogle pomoći kako bi ubrzale evropski put, je jedinstvo koje već dugo ne postoji.
“Međutim, pitanje je da li naša država bezuslovno treba da pohrli u zagrljaj Evrope”, kaže analitičar Kurt Bassuener.
“Jer, ne treba zaboraviti da je rat u BiH realizacija tadašnje evropske zajednice, koja je predložila podjelu države na etničke teritorije”, kaže Zlatko Hadžidedić, profesor međunarodnih odnosa, i dodaje:
“Ona jeste donijela određena sredstva tokom ovih 30 godina, međutim, prije svega su dolazile štetne ideje koje su mnogo opasnije. BiH mora da shvati da joj je oduzet suverenitet još u Liasobu i da je to stanje i sada prisutno”.
Ni posljednja posjeta njemačkog kancelara regiji i izbjegavanje BiH na tom putu ne šalje nam ohrabrujuću poruku.
“Jasno je, otprilike, šta žele zvaničnici, ali šta kažu građani? Treba li nam EU i još važnije, da li smo mi potrebni njoj?”, navodi Gordana Katana, novinar i analitičar.
Angažmanom međunarodne zajednice u BiH nezadovoljni su i neformalna grupa građana Restart, ali i asocijacija nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, koji su zatražili smjenu šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini Johanna Sattlera.
(N1)