Srebreničani raseljeni širom svijeta manje su zainteresovani za opće, nego za lokalne izbore. Prema podacima CIK-a za predstojeće izbore iz inostranstva se registrovalo 1387 ljudi. Samo Bošnjaka na prošlim iozborima je bilo registrovano oko 20 posto više, ali je na kraju glasalo oko 800.

Za Ćamila Durakovića koji je u utrci za potpredsjednika RS-a kao nezavisni kandidat ove brojke nisu zadovoljavajuće.

– Otužno je da mi podrinjci koji smo najviše stradali u proteklom ratu, umjesto da danas olovkom nastavimo braniti državu i naša predratna ognjišta, ustvari biramo luksuz i vlastito zadovoljstvo (more, ljetovanje), a ne dolazak u rodno mjesto da vadimo lične karte, često zaboravljajući da su naši najmiliji upravo dali svoje živote za državu kakvu jedino uz pomoć dijaspore i njenih glasova možemo odbraniti, kaže Ćamil Duraković.

Prema njegovim riječima bijeli nišani u Potočarima su obaveza svakog Bošnjaka da ne dozvoli legitimizaciju etničkog čišćenja u RS-u, a čemu se svake izbore ide sve bliže.

Zajedno s Pokretom za državu Duraković je posljednjih mjeseci obilazio evropske zemlje i razgovarao sa Bosancima i Hercegovcima o važnosti ovih izbora. Cilj je bio da se pokrene masa koja može osigurati značajniji kapacitet učešća u entitetskoj vlasti RS-a kao preduslov značajnijih promjena u cijeloj državi.

– Učinili smo, sa aspekta promocije, afirmacije i pomoći pri registraciji, što smo mogli. Problem sa Srebreničanima i generalno Podrinjcima jeste što većina naših ljudi nema izvađenu ličnu kartu u opštinama Podrinja (predratnog prebivališta), već su svoje lične karte izvadili u Federaciji BiH, smatra Duraković.

Da nije bilo aktivnosti Pokreta za državu rezultati bi vjerovatno bili i lošiji. Ovako, ima vremena da se ljudi dodatrno animiraju i dođu u svoj rodni grad da glasaju. Za veću participaciju u NSRS koja garantira značajniji uticaj na donošenje odluka u RS-u Pokretu za državu trebat će značajnija podrška od one koju trenutno može imati od registrovanih za glasanje.

Jasno je svima da ljudi iz inostranstva gube interes za glasanje u svojoj državi, ali za to nema opravdanja. Svojim nedjelovanjem ljudi iz inostranstva pomažu politike koje su provodile etničko čišćenje, a što je rezultiralo svođenjem Bošnjaka i Hravata na nivo manjina.

Osim toga ekipa okupljena oko Vojina Mijatovića koja je hrabro iz Banja Luke krenula u propagiranje bosanskohercegovačkog identiteta zaslužuje značajniju podršku onih koji su vidjeli kako funklcionišu normalna demokratska društva. Zahvaljujući njima u RS je vraćena državna zastava, hoće li tamo i ostati ne zavisi samo od njih.

(ljudski.ba)