Šutnja i pasivnost političkih stranaka u proteklih tri/četiri sedmice da ne iznose u javnost nijedan projekat, govori o njihovoj nesposobnosti da zajedno sjednu za isti stol i pokušaju napraviti zajednički projekat. Nisam vidio da i jedna politička stranka poziva neke druge stranke, pa i HDZ na zajednički sastanak na kojem bi se otvorila ta sporna pitanja”, kaže Miro Lazović.

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Marinko Čavara uputio je danas pismo visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu Christianu Schmidtu kao odgovor na pismo koje je dobio 8. avgusta, skupa sa potpredsjednicima FBiHMilanom Dunovićem i Melikom Mahmutbegovićvezano za problem izbora sudaca Ustavnog suda Federacije BiH, rekavši da će u skladu s Ustavom FBiH imenovati četiri sudije Ustavnog suda Federacije BiH i uputiti na daljnju proceduru u što kraćem vremenu.

“Gospodin Čavara je na jučerašnjoj konferenciji možda i nesvjesno priznao da je on samo stranački igrač u rukama Dragana Čovića i da je tri godine bez pravih razloga blokirao izbor sudija Ustavnog suda FBiH”, kaže u izjavi za “Slobodnu Bosnu” Miro Lazović predsjednik Foruma parlamentaraca 1990. i predsjedavajući Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u Bosni i Hercegovini (BiH).

Lazović se prisjetio da je još 2019. godine Čavara od VSTV-a dobio imena onih sudaca koji su prošli zakonite procedure, ali da je Marinko Čavara iz političkih razloga to sve blokirao.

“Nikakvi ustavni ili zakonski razlozi nisu njega blokirali u imenovanju sudija Ustavnog suda, već dogovor sa Draganom Čovićem, odnosno kao član HDZ-a blokirao je Federaciju na tom važnom pitanju. Danas je rekao da će imenovati sudije Ustavnog suda što opet govori o neozbiljnosti njega kao predsjednika FBiH i da su sankcije koje je on dobio od američke administracije bile logične. Američka administracija kao i gospodin Schmidt jasno prepoznaju da on kao predsjednik Federacije faktički stranački igrač, a ne čovjek u funkciji provođenja Ustava FBiH i zakonskih procedura. Zbog toga je i dobio te sankcije. S druge strane, govori i o neozbiljnosti njega kao čovjeka koji je na čelu Federacije”, ističe Miro Lazović

Potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine Milan Dunović i Melika Mahmutbegović danas su uputili pismo visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini u kojem su ga upozorili da postoje provjerene informacije i saznanja da predsjednik FBiH Marinko Čavara „samoinicijativno i mimo svih procedura poziva kandidate za sudije Ustavnog suda FBiH na razgovor“.

“Dunović i Mahmutbegović reagirali su na način da zaštite svoj dignitet. Mislim da su oni bili voljni da se imenuju sudije Ustavnog suda, međutim opstrukcije i blokade od strane Čavare su to onemogućile. Smatram da su i oni trebali u proteklom periodu biti puno jači i agresivniji kad je u pitanju imenovanje sudija. Morali su i domaću i međunarodnu javnost stalno upozoravati i tražiti da se to pitanje riješi. Reagirali su tek kad je Schmidt javno prozvao rukovodstvo Federacije zbog neimenovanja sudija Ustavnog suda. Do tada su njihove rekacije bile blage”, smatra Lazović.

S obzirom da na to da je Christian Schmidt ostavio rok od od šest sedmica političkim strankama čiji su predstavnici 27. jula bili na sastanku u OHR-u za pokušaj dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH kada je riječ o popuni Doma naroda PFBiH, te da nijedan sastanak političke stranke dosad nisu održale koliko se zna, pitali smo Miru Lazovića za komentar.

Lazović je zajedno sa predstavnicima Vijeća za provedbu deklaracije u posljednjih mjesec dana tri puta razgovarao sa Schmidtom i to neposredno pred njegovo odustajanje od spornog procenta od 3 posto.

“U tim razgovorima, stekli smo utisak da gospodin Schmidt ima dobru namjeru prema BiH na način da svojim potezima deblokira Federaciju BiH, da onemogući opstrukcije koje bi se eventualno poslije izbora nastavile, da onemogući i one političke partije koje jedno govore, a drugo rade. U tom kontekstu, gospodin Schmidt je nama rekao da će odustati od procenta 3 posto. Schmidt je shvatio da to ne vodi stabilizaciji političkih prilika u BiH, a da je njegov cilj da onemogući bilo kakav vid etničke segregacije u BiH. Mislim da će se on toga držati”, pojašnjava Lazović

Lazović je mišljenja da je rok koji Schmidt dao političkim strankama od šest sedmica da se dogovore razuman, jer i njemu daje dovoljno prostora da izvrši određene konsultacije i dobro razmotri koje bi poteze mogao povući.

“Šutnja i pasivnost političkih stranaka u proteklih tri/četiri sedmice da ne iznose u javnost nijedan projekat, govori o njihovoj nesposobnosti da zajedno sjednu za isti stol i pokušaju napraviti zajednički projekat. Nisam vidio da i jedna politička stranka poziva neke druge stranke, pa i HDZ na zajednički sastanak na kojem bi se otvorila ta sporna pitanja. Smatram da izborni zakon treba mijenjati. On će sigurno morati doživjeti svoje promjene nakon Opštih izbora. Oni koji kritikuju i napadaju gospodina Schmidta iz političkih stranka više govore o svojoj nesposobnosti da izađu u javnost da konkretnim projektima. Nemaju pravo napadati Schmidta oni lideri i one stranke koje nisu u stanju zajednički sjesti i izbaciti neki prijedlog koji bi mogao pomoći Schmidtu u narednom period ukoliko se bude odlučio za neke političke poteze kada je u pitanju izborni zakon”, zaključuje Miro Lazović.

Iz Ambasade Izraela za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju su poručili da su “prijedlozi Izbornog zakona hrvatske strane dobrodošli”. Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, smatra kako su u izraelskoj ambasadi jednostrano informisani o situaciji u BiH, a predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci je kritizirao odluku Izraela optužujući ambasadu te zemlje da djeluje kao podrška jednoj lokalnoj političkoj stranci etničkih Hrvata.

Naš sagovornik smatra da je stav ambasadora Izraela povodom izmjena izbornog zakona BiH ishitrena izjava, odnosno rezultat vjerovatnog lobiranja koje su u Izraelu imali Dragan Čović i Milorad Dodik.

“Ta izjava ne znači ništa, osim zadovoljavanja sujete Dragana Čovića jer je ona suprotna evropskoj pravnoj stečevini i odlukama Suda za ljudska prava u Strazburu. Ambasador Izraela koji pokriva BiH iz Tirane samo govori da njegova izjava govori da on u suštini ne poznaje političke prilike u BiH, da se svrstao na jednu stranu, te da je njegova izjava podrška HNS-u direktno protiv jevrejske zajednice u BiH, protiv evropskih i pravnih stečevina. Njegova izjava doprinosi samo daljim političkim nesporazumima u BiH. Za mene će to ostati samo jedna izjava koja u suštini neće značiti ništa kada je u pitanju izborni zakon BiH”, zaključio je Lazović.

(SB)