Europa mora preuzeti odgovornost za BIH. I ne samo davati obećanja nego stvarno ići do kraja u tom pronalaženju kompromisa i sporazuma da se svi osjećaju ugodno u Bosni i Hercegovini

Doza pesimizma kod građana oko ulaska BIH ima svoje mjesto zbog čitave situacije u BiH, smatra eurozastupnica HDZ-a Željana Zovko.

Govoreći o evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine ona je istakla kako “pesimizam vlada i u samoj EU o samom proširenju”.

– Ipak, preporuka BiH za kandidatski status s popisom uvjeta koje treba ispuniti su novi moment, kazala je ona.

Napominje da je uvjet svih uvjeta promjena izbornog zakona – ona koja bi stabilizirala političku scenu koja je bila burna.

“Ranije se apsolutno nije posvetilo pozornosti ispunjavanju 14 ključnih uvjeta. Sada se političarima omogućilo da u jednoj relaksiranoj atmosferi dogovore oko izmjena izbornog zakona. Te preporuke se mogu usvojiti brzo. U BiH je sve moguće i sve ostaje na dobroj volji političara i njihovoj opredijeljenosti da krenu putem Europske unije”, rekla je Zovko.

Još jednom je naglasila da izmjena izbornog zakona stoji kao osnovna i ključna preporuka za kandidatski status BiH.

Najveći je prioritet da se treba napraviti je reforma izbornog zakona, što znači finaliziranje ustavne i izborne reforme. Proizvoljno se tumači ono što je napisano. Povjerenik za proširenje Várhelyi je jasno naglasio da je promjena izbornog zakona ključna”, ističe.

Upitana zašto bi uglavnom isti političari koji su ponovno izabrani to napravili sada, ako nisu ranije, odgovara:

“Imamo druge sugovornike koji su pokazali više spremnosti na kompromis i dogovor. Ključno je za BiH da ne odudara od vanjske i sigurnosne politke EU-a. Bitno jest da u ovom slučaju kad se budu formirale koalicije, da uđu s dobrom vjerom da se ide na kompromis i da se ide na dogovor. Svi vrlo dobro znaju da kompromisi tu zemlju vode naprijed. Bilo kakvi pregovori s figom u džepu vode u staganciju i vode u krizu. BiH je u posljednje četiri godine bila u kontinuiranom stanju krize. Mi znamo da je još uvijek izbor hrvatskog člana predsjedništva nije zastupljen. Kad u Predsjedništvu imamo dva bošnjačka člana i jednog srpskog, politika se vodi na principima što većih tenzija, a ne smirenja”, kazala je ona.