Zakon o nepokretnoj imovini u RS-u privremeno je stavljen van snage do konačne odluke po meritumu. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocijenio je da postoje razlozi da ova privremena mjera bude donesena i s aspekta pravne sigurnosti i eventualno štetnih posljedica koje mogu nastati početkom primjene ovog zakona.
Ovo nije prvi put da državni krovni pravosudni organ donosi odluku po ovom pitanju.
Podsjećamo, Ustavni sud je na sjednici 22. septembra prošle godine odlučio da Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS nije u skladu sa državnim Ustavom. Izričito je rečeno da je titular državne imovine Bosna i Hercegovina.
Iako su odluke Suda konačne i obavezujuće, te njihovo neizvršavanje ili sprečavanje izvršavanja od strane nadležnih organa javne vlasti u BiH predstavlja krivično djelo prema članu 239 Krivičnog zakona BiH, više je primjera njihovog kršenja i nesankcionisanja onih koji krše zakon.
Razloge zbog kojih nije došlo do podizanja optužnica potražili smo u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Odgovora nema, kao što nema ni procesuiranja prekršioca zakona.
Na to pitanje za Preporod.info odgovor je dao stručnjak ustavnog prava Kasim Trnka, pojašnjavajući da je glavni tužilac našao “rupu u zakonu” pravdajući time Tužilaštvo BiH koje ne podiže optužnice. Trnka je poručio da se mora nešto poduzeti po ovom pitanju i iznaći rješenje.
– Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milenko Kajganić je rekao da oni nemaju načina da krivično progone kolektivne organe, odnosno skupštine koje donesu zakon ili vlade koje donesu neku odluku. S pravom je to rekao. No, onda neka angažuje domaće i međunarodne pravne savjetnike pa nek mu pomognu u iznalaženju rješenja kako da se primjenjuje takva odredbe Krivičnog zakona BiH. On to mora učiniti, iako se u početku nemaju sudske prakse treba nešto preduzimati da se dođe do takve sudske prakse. To je jedini način, nema drugog izbora – pojasnio je Trnka.
Ako već takva sudska praksa ne postoji, postavljamo pitanje i Ustavnom sudu BiH odakle stalno ponavljaju da je krivično djelo neizvršavanje odluka Ustavnog suda, zašto onda nisu javnost obavijestili da to ne važi za kolektivne organe, skupštine, vlade…
Zašto to onda predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić danas nije kazala, odgovarajući na pitanja novinara o neprovođenju odluka Ustavnog suda po ovom pitanju. Galić je samo naglasila “da ne trebaju obavještavati Tužilaštvo Bosne i Hercegovine o tome i da ono po službenoj dužnosti treba pratiti”.
Inače, nije ovo jedini primjer da odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nije provedena.
Što se tiče broja neizvršenih odluka, prema posljednjem izvještaju koji je Ustavni sud BiH usvojio u julu 2022. godine, ukupno je bilo 11 neizvršenih predmeta iz nadležnosti zaštite ustavnosti, po četiri Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije BiH, dvije Narodne skupštine SRS i jedna Komisija za koncesije, te jedna odluka koja je djelomično neizvršena. Iz apelacione nadležnosti je deset neizvršenih predmeta, a ostalo je i 55 djelomično izvršenih odluka koje se odnose na izvršenje pravosnažnih odluka redovnih sudova na teret proračuna.
Profesor Trnka odranije je stava kako nepokretanje postupaka radi neizvršenja odluka ovog suda predstavlja ozbiljan problem svakog pravnog sistema i problem odsustva vladavine prava.
Ne poštuje se, kako pojašnjava, vladavina prava i funkcionisanje institucija u skladu s važećim sistemom, a također na taj način se ohrabruju svi oni koji osporavaju ili ne žele iz bilo kojih razloga da primjenjuju odluke Ustavnog suda.
preporod
